Dili, Timor-Leste – Eis-Prokuradora Jerál Repúblika no atuál asesora ba Prezidente Repúblika, Dra. Ana Pessoa, haktuir katak lei ne’ebé di’ak foin sai hahú ida de’it hosi luta naruk ba justisa no armonia iha sosiedade Timorense. 

Dra. Ana Pessoa haktuir lia hirak ne’e bainhira ko’alia nu’udar palestrante ida iha konferénsia ho tópiku Violénsia Doméstika iha Timor-Leste: Aspetu Jurídiku no Sosiál iha loron daruak Enkontru Jerál XV PJR CPLP nian ne’ebé hala’o iha Tersa (26/10/2017) iha Salaun Nobre MNEK nian iha Dili.

“Ita hotu hatene katak lei ida ne’ebé di’ak ne’e foin hahú ida. Hahú ida sein dúvida importante maibé katak la bele monu iha imobilizmu hosi ninian letra nian laran no iha satisfasaun ne’ebé ita iha tanba elabora ona,” eis-PJR dehan.

Nia salienta tan katak prosesu elaborasaun lei violénsia doméstika ne’e rasik harahun ona bareira silénsiu ne’ebé iha maibé importante liu mak oinsá atu luta nafatin ba implementasaun integrál hosi lei ne’e iha Timor-Leste, inklui hatama lailais sira iha planu kurrikulár oioin.

“Tenke asegura katak iha planu kurrikulár hosi kada siklu ensinu nian, loke espasu ba sensibilizasaun kona-ba valór afetu, seksualidade, no armonia iha família,” asesora PR ne’e dehan.

Polítiku ne’e mós sujere atu parte oioin halo estudu no investigasaun hodi hatene tuir fenómenu violénsia doméstika atu bele akompaña di’ak liután ninian evolusaun no dezenvolve polítika oioin ne’ebé nesesáriu iha nivel nasionál no sektorál.

Depois tinan barak iha diskusaun no ho parte oioin, Timor-Leste iha Lei Kontra Violénsia Doméstika (Lei Númeru 7/2010) tinan hitu liubá, presizamente iha 7 Jullu.

Dra. Ana Pessoa rekoñese katak iha aspetu sosiál lubuk ida ne’ebé sai nu’udar bareira ba elaborasaun lei violénsia doméstika iha Timor-Leste.

“Akuzasaun ida hosi akuzasaun oioin ne’ebé iha mak katak violénsia doméstika ne’e la’ós tema ida ne’ebé sai interese Timoroan sira, katak buat ne’e la’ós ita-nia prioridade, maibé prioridade ida ne’ebé ema estranjeiru sira, Nasoins Unidas nian inventa no hanehan tun mai ita,” nia hanoin hikas.

Nune’e, tuir nia, ema barak mak natoon ne’e hanoin katak asuntu violénsia doméstika ne’e malae nian maske iha malae balu ne’ebé sai asesór ba Timoroan sira no sira ko’alia maka’as kona-ba asuntu ne’e.

Eis-PJR ne’e haktuir katak violénsia doméstika mak forma violénsia aat liu ne’ebé permite ninian reprodusaun iha maneira ida sistemátika no katak ema barak mak rekuza atu haree kestaun ne’e nu’udar problema polítika públika ida ne’ebé sériu.

“Hodi simu ho nonook violénsia doméstika nu’udar buat aat ida nesesáriu iha esfera íntima família nian, ita lakohi nafatin atu hasoru problema ne’e no tan ne’e ita ko’alia kona-ba violénsia doméstika hanesan buat ida démodé (moda tuan nian, ed.),” nia kontinua.

Dezafiu sosiál ne’ebé natoon ne’e ante-projetu ne’e hasoru mak katak violénsia doméstika ne’e pertense ba foru privadu no tan ne’e la bele sai nu’udar prioridade ida iha prosesu konstrusaun Estadu.

“Natoon ne’e importante atu konsentra iha atensaun no iha esforsu sira iha rekonstrusaun infra-estrutura,” nia haktuir tenik.

Eis-Ministra Justisa ne’e salienta katak esforsu oioin hodi la fó importánsia ba kestaun violénsia doméstika, sá tan atu dehan katak violénsia doméstika la akontese, ne’e hanesan taka loro-matan nia roman ne’ebé maka’as ho hena mihis ida.

“Hodi finje katak nia la mosu, katak la iha importánsia ka espresaun iha ita-nia país sira ne’e prentende atu taka loron-matan ho peneira,” Dra. Anna Pessoa dehan.

Maske iha kontrovérsia barak kona-ba projetu lei ne’e, ho esforsu maka’as hosi organizasaun feto nian, lei ne’e sai realidade ida iha Timor-Leste hodi atu hadi’ak ninian relasaun família depois hetan barbarizmu no umiliasaun iha tinan barak nia laran durante kolonializasaun no okupasaun estranjeira.

Iha kontestu Timor-Leste, lei kontra violénsia doméstika rekoñese pela primeira vez vítima nia direitu ba asisténsia legál obrigatória no gratuita.

Maske nune’e sei iha nafatin lala’ok komportamentu anti-sosiál seluk ne’ebé diskualifika vítima nu’udar sidadaun ho ninian direitu umanu sira fundamentál, transforma argidu ba fali vítima no opta atu haluha lakon tiha de’it vítima.

Tuir nia, aspetu daruak ne’ebé importante tebes hosi lei kontra violénsia doméstika ne’e mak katak envolvimentu hosi setór privadu nian hodi toma medida oioin hodi lida ho agresór hodi nune’e bele hadi’ak ninian hahalok hodi hahú kuda fini diálogu no armonia iha família no sosiedade.

Jurista ne’e mós kontinua katak lei ne’e mós fó oportunidade ba entidade oioin Estadu nian, inklui komunidade no sidadaun ida-idak atu harahun tiha siklu visiozu hosi violénsia ne’ebé mosu no sai-barak iha família ne’e.

Nia haree katak maske lei ne’e aplika ona iha Timor-Leste iha tinan barak nia laran, no maske iha ona vítima no argidu lubuk ida, violénsia doméstika sei nafatin problema sériu ida iha rai barak, inklui iha domíniu CPLP nian no tan ne’e presiza hetan konsiderasaun iha enkuadramentu kooperasaun inter-institusionál.

“Importante atu reforsa mekanizmu oioin ne’ebé identifika ita hodi partilla valór oioin hanesan respeitu ba dignidade no individualidade nu’udar ser umanu, demokrasia, sidadania esklaresida no atuante, dezenvolvimentu relasaun amizade no kooperasaun entre povu sira, bazeia ba pás, respeitu malu no justisa,” Dra. Ana Pessoa realsa.  

“Justisa mak buat murak ida ne’ebé kesi ita hamutuk,” nia kontinua.

Bazeia ba dadus kriminalidade iha nível nasionál violénsia doméstika sempre hetan segundu lugár depois ofensa ba integridade dezde 2014 to’o 2016.  Iha 2014, kazu violénsia doméstika hamutuk 643 (22%) mak rejista, no númeru ne’e haksoit ba iha 853 (24%) iha 2015 no 864 (23%) iha 2016.

Sura ho krime seksuál ne’ebé konstantemente kontribui 6% (kuaze 200 kada tinan) hosi totál kriminalidade, violénsia doméstika no violénsia bazeia ba jéneru kontribui kuaze 30% hosi totál kriminalidade iha Timor-Leste.  (Média PJR/Luis Soares)