RailakuMinistériu Públiku Hala’o retiru anuál ikus ho tema “Avalisaun Dezafiu, Progresu Tinan 2017, Forsa ho Korajen infrenta dezafiu 2018” hamutuk ho Prokuradoria Distritál sira, Majistradu sira, Ofisial justisa no funsionáriu sira Ministériu Públiku nian iha Postu Administrativu Railaku, Munisípiu Ermera iha loron sabadu (13/01/2018).

“Retiru Anuál ne’e hanesan Eventu ida hodi diskute fó Sujestaun, kritika hodi hadia Ministériu Públiku la’o ba-oin” tenik PJR.

Prokuradoria Distritál sira hato’o relatóriu hodi aprezenta progresu ho dezafiu sira ne’ebé mak sira enfrenta iha ida-idak nia juridiksaun serbisu sira. Retiru anuál ba daruak ne’e hetan aprezentasaun hosi  Prokuradoria Distrital sira hanesan; Díli, Baukau, Suai no Oekusi no hatudu mós prudutividade serbisu sira durante tinan 2017.

Aprezentasaun primeiru Prokurador Distritál Díli Dr. Alfonso Lopes hato’o relatóriu serbisu durante tinan 2017, ho nia progresu no produtividade.

“Iha Tinan 2017 PDD ho nia delegasaun sira rejistu krime ne’ebé a’as iha Distritu Dili maka krime ofensa korporál ho númeru 727, krime ne’ebé a’as iha Distritu Ermera maka violensia domestika ho númeru 59, krime ne’ebé a’as iha Distritu Likisa maka violensia korporal ho númeru 63, iha Distritu Aileu krime ne’ebé a’as maka ofensa korporal ho númeru 36.

Prokuradoria Distritál Dili sira sei esforsu makas liu-tan atu redus pendente no sei halo tentativa oin-oin hodi alkansa planu no espetativa ne’ebé iha”. PDD Relata.

Alende ne’e sira kontinua husu Aumenta tan númeru majistradu, tanba menus liu kompara ho juiz sira iha tribunál, nune’e ho espetativa firmeza nafatin katak tinan 2018 sei reduz pendentes hodi povu bele sente Justisa.

Nune’e mós Prokuradora Distritál Baukau Dra. Ivónia  Guterres Aprezenta relatóriu anuál tinan 2017 nian kona-ba atividade tantu progresu, dezafiu no mós nesesidade Prokuradoria Distrital Baukau nian, ho nune’e  krime ne’ebé a’as liu iha juridisaun Prokuradoria Distrital Baukau mak ofensa intergidade Fízika ho total númeru  230.

Dr. Ivónia mós hato’o relatóriu hosi fulan Janeiru to’o Dezembru tinan 2017, ne’ebé  la’o ho di’ak tebes hanesan dilijensia, delegasaun kopetensia, notifikasaun, kupri-prosesual no mós despaixu findus ba akuzasaun no arkivamentu sira hotu hodi redus pendente.

Atu antizi metas, Prokuradoria Distrital Baukau kontinua husu aumenta tan majistradu ida, motorijada ida hodi hala’o serbisu ba area remotas, presiza kotinua hala’o prevensaun liu-hosi sosializasaun jurídiku kriminalidade ba komunidade sira ne’ebé identifika area risku ba krimi.

Entretantu Prokurador Distritál Suai Dr. Matias Soares, mós hato’o relatóriu anuál tinan 2017, hamutuk ho delegasaun sira,  funsionamentu majistradu ne’ebé funsiona hodi hala’o servisu sira iha Prokuradoria Distritál Suai.

Krime ne’ebé a’as iha Distritu Suai tinan 2017 mak ofensas integridade fisika simples ho total númeru 253, tuir kedas violensia domestika ho total númeru 98, no krime ameasadu ho númeru 34.

Prokuradoria Distrital Suai mós husu apoiu majistradu nain ida hodi haforsa prosesu julgamentu no aumenta mós ofisiais justisa hodi reforsa atendimentu prosesuál, no husu mós limpezador, motorista no manutensaun ba rezidênsia ne’ebé Prokuradoria no ofisiál sira hela ba.

Nune’e mós Prokurador Distritál Oekusse Dr. Mateus Nessi hato’o relatóriu anuál  Prokuradoria Distrital Oekusi nian no produtividade serbisu durante tinan 2017. Difikuldade durante sira infrenta presiza hala’o sosilizasaun integradu hamutuk ho entidade relevante sira kona-ba Violensia Domestika (VD) ne’ebé sai dominante iha audensia julgamentu Tribunál Distritál Oekusi.

Presiza estabelese laboratóriu DNA, nune’e mós ho nia deskrisaun krime sira kada Sub-regiaun hanesan Pante Makasar, violensia domestika ho númeru 99, Oesilo, violensia domestika ho númeru 13, Pássabe krime violensia domestika ho númeru 9, Nitibe krime violensia domestika ho númeru 22.

Rona tiha aprezentasaun relatóriu anuál hosi Prokuradoria Distritál sira, Prokuradór Jerál Repúblika (PJR) Dr. José da Costa Ximenes, husik hela lia-menon ba Prokuradoria Distritál, Xefi Departementu, ofisial justisa no funsionárius iha ámbitu Ministériu Públiku nian, husu atu  kontinua esforsu serbisu no kolabora malu, hodi atinje metas ne’ebé planeia ona, no importante mak tenki halo planu ida ne’ebé di’ak, hodi labele fó fali impedimentu ba atividade sira seluk.

Kona-ba formasaun sei diskute iha Konsellu Superior hodi define didi’ak area ne’ebé importante ba nesesáriu majistradu sira, hodi hasa’e kapasidade majistradu, ofisiál justisa, no funsionáriu sira nia koñesimentu.Tenik PJR (Media PJR/Luis Soares)