Dili — Prokurador Jerál Repúblika Dr. José da Costa Ximenes hatete katak imposível atu kombate korrupsaun ho de’it represaun maibé tenke ekilibra ho prevensaun hodi nune’e bele hamosu medida ida efikás iha luta kontra korrupsaun.
PJR haktuir lia hirak ne’e bainhira halo intervensaun badak ida durante selebrasaun Loron Mundiál Anti Korrupsaun iha Kuarta (6/12/2017) foin lailais ne’e iha Salaun Delta Nova, Dili.
“Papél importante Ministériu Públiku nian mak hanesan titulár ba asaun penál no sai mós hanesan dirijente ba asaun penál ne’e maibé bainhira ita ko’alia kona-ba kombate korrupsaun, imposivel ita halo de’it represaun, tenke iha mós prevensaun, tanba rua ne’e integradu,” PJR dehan.
Kona-ba promosaun, PJR dehan katak promosaun sai medida ida efikás hodi luta kontra korrupsaun.
Tuir nia, foku sentrál hosi promosaun ne’e mak kumprimentu ba legalidade no mós integridade no étika iha administrasaun públika, ne’ebé PJR haree sai nu’udar dezafiu ida ohin-loron.
Aleinde ida-ne’e, PJR haktuir katak parte hosi promosaun ne’e mak oinsá atu simplika burokrasia no promove transparénsia iha setór públiku no eleva fizkalizasaun ba atividade inspesaun nian.
PJR haktuir katak Timor-Leste presiza elabora planu asaun nasionál integradu ida hodi kombate korrupsaun no envolve mós setór privadu no públiku, inklui sosiedade.
Kada tinan, país sira iha mundu selebra 10 Dezembru nu’udar Loron Mundiál ba anti-korrupsaun. Tema ba Loron Anti-Korrupsaun 2017 mak Empowering citizens’ fight against corruption (hakbiit sidadaun nia luta kontra korrupsaun).
Iha Timor-Leste, Organizasaun La’os Governamentál (OLG) Sentru Estudu ba Pás no Dezenvolvimentu (CEPAD), ne’ebé funsiona nu’udar pontu fokál ba Transparency International Timor-Leste, marka selebrasaun ne’e ho aprezentasaun no diskusaun hosi parte oioin ne’ebé asumi papél importante iha eradikasaun korrupsaun iha rai laran.
Governu haktuir iha Janeiru 2017 katak Timor-Leste hetan rezultadu signifikativu iha ninian luta kontra korrupsaun, depois haree publikasaun hosi Transparency International kona-ba pozisaun Timor-Leste nian iha Corruption Perception Index iha mundu iha tinan haat ikus ne’e.
Iha 2014, tuir Corruption Perception Index, Timor-Leste nia pozisaun mak 133 hosi país sira hamutuk 176 no iha 2015 tuun ba 123. Iha 2016, Timor-Leste nia pozisaun mak 101 hosi país hamutuk 176.
Aprezentadór sira seluk ne’ebé hato’o sira-nia perspetiva iha selebrasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun mak reprezentante Provedór Direitus Umanus no Justisa no Padre Aniceto da Costa Maia O.Carm.
Iha selebrasaun Loron Mundiál Anti-Korrupsaun ne’e, Segundu Vise Prezidente Parlamentu Nasionál António Verdial de Souza apela ba povu Timor-Leste, liuliu joven sira atu kombate korrupsaun tanba korrupsaun atraza dezenvolvimentu nasionál.
“Ita kombate korrupsaun la’ós tanba razaun étika maibé tanba mós razaun ekonómia; loos duni katak korrupsaun sai hanesan fatór ne’ebé atraza ba nasaun ida nia dezenvolvimentu.”
Partisipa iha selebrasaun ne’e mak entidade sira hanesan Prezidente GOPAC (Group of Parliamentarians Against Corruption) Timor-Leste Francisco Branco, Inspetór Jerál Estadu Francisco de Carvalho, Adjuntu Komisáriu KAK Rui dos Santos, Segundu Komandante PNTL Komandu Munisipál Díli Superintendente Asistente Euclides Belo no Sekretária Jerál interina FRETILIN Cipriana Pereira.
Tuir Transparency International, korrupsaun mak abuzu podér públiku ba benefísiu privadu (abuse of entrusted power for private gain). Korrupsaun bele klasifika ba tipu tolu: korrupsaun boot (grand), korrupsaun kiik (petty) no korrupsaun polítika (political). Korrupsaun boot ne’e korrupsaun ne’ebé ema sira iha nivel altu komete hodi dezvia polítika ka funsionamentu sentrál Estadu nian, hodi nune’e sira hetan benífisiu hosi servisu públiku oioin. Korrupsaun kiik refere ba abuzu podér públiku hosi ofisiál públiku nivel baixa to’o médiu iha sira-nia interasaun hosi sidadaun baibain, ne’ebé dala-ruma buka atu asesa servisu públiku sira hanesan ospitál, eskola, departamentu polísia no ajénsia sira seluk. Korrupsaun polítika mak manipulasaun polítika, instituisaun no regra prosedimentu iha alokasaun rekursu oioin no finansiamentu hosi desizór polítiku sira, ne’ebé abuza sira-nia pozisaun atu mantein sira-nia podér, pozisaun no rikeza.
Hosi Marsu 2014 to’o Janeiru 2017, Transparency International hala’o peskiza iha país hamutuk 119 hodi envolve respondente hamutuk 162.136 adultu, hodi hamosu relatóriu Global Corruption Barometer: Citizen’s Voices from around the World. Pergunta jerál ne’ebé husu mak sidadaun sira-nia esperiénsia direta pesoál kona-ba subornu iha sira-nia moris loroloron, sira-nia persesaun kona-ba dezafiu korrupsaun iha sira-nia país, no sira-nia vontade atu luta kontra korrupsaun. Relatóriu ne’e hatudu katak país sira persiza halo buat barak hodi kombate korrupsaun. Tuir relatóriu ne’e subornu mak buat ida komún ne’ebé akontese iha mundu ne’e tanba ema ida hosi na’in haat fó subornu kada tinan hodi nune’e bele uza servisu públiku sira hanesan hatama sira-nia oan ba eskola, hetan asisténsia médika, hato’o keixa ba polísia, no selseluk tan.
Bainhira husu sé mak korruptu liu, pursentu 36 hosi respondente sira iha estudu ne’e hatete katak polísia no líder eleitu sira mak korruptu liu. Iha rejiaun Ázia Pasífika, pursentu 39 hosi responde (hamutuk 22.000 iha país 16) hatete katak polísia mak korruptu liu.
Kona-ba situasaun korrupsaun iha mundu, responde rua hosi na’in lima ne’ebé envolve iha entrevista haktuir katak korrupsaun hetook sa’e iha sira-nia país no ema ida hosi tolu (um terço) haktuir katak sira haree la iha mudansa iha luta kontra korrupsaun.
Prezidente Transparency International, José Ugaz, iha Loron Mundiál Luta Kontra Korrupsaun apela atu “Governu sira tenké halo tan buat barak hodi kumpri sira-nia kompromisu anti-korrupsaun nian. Tempu to’o ona atu para ho ko’alia no halo. Ema milliaun ba milliaun mak tenké selu subornu ba servisu públiku sira no ema ki’ak sira mak sai vulneráveli liu.”
Nia kontinua, “La-ho aplikasaun adekuadu hosi direitu korrupsaun sei sai buras. Subornu ne’e la’os krime ida kiik, nia foti hahán hosi ema nia meza, prevene edukasaun, impede kuidadu saúde ne’ebé própriu no ikusmai nia bele oho.”
Timor-Leste nu’udar país ida ne’ebé asina Konvensaun Nasoins Unidas nian Kontra Korrupsaun (United Nations Convention Against Corruption) no adopta ona Nasoins Unidas nian Sustainable Development Goals (Meta Dezenvolvimentu Sustentável). SDGs rekere governu sira iha mundu atu hamenus korrupsaun no subornu iha forma hotu-hotu molok 203o. (Média PJR/Maria Lin)