Dilí-Sabadu loron-19, fulan-Janeiru, tinan-2019, Prokuradór-Jerál Repúblika, Dr. José da Costa Ximenes, Adjuntu Prokuradór-Jeral Republika Dr. Alfonso Lopez, Inspetora MP, Dra. Zélia Trindade, ho Prokuradór Distritál sira, PDD, PDB, PDS, no Ekipa MP hala’o vizita kortezia ida ba ‘Uma Maho’ hodi haree direta kondisaun vitima sira nian no rona direta sira-nia sofri mentu no prekupasaun.

Iha vizita ne’e PJR hateten katak, kuaze ema haluha tiha vitima sira ne’e, no so MP de’it mak sempre besik iha vitima sira nia sorin. Ema barak mak sempre fó korazen ba sira ne’ebé hela iha prizaun. MP deside hodi hala’o vizita ida ne’e, ho ninia objetivu prinsipál mak enkoraza vitima sira katak sira la sente mesak, iha ne’e ha’u hamutuk ho  Xefe Distritál sira tanba kazu balun sira mak ka’er, nune’e, hodi bele koñese didi’ak vitima sira, oinsá hatene sentimentu vitima sira nian no buka hatene mós sira nia kazu hodi nune’e bele aselera lalais.

PJR hateten “MP hamutuk ho sira defende sira nia direitu tomak, bainhira arguidu fila ho di’ak iha sosiadade nia le’et, vitima sira mós fila ho di’ak iha sosiadade nia le’et. Ho problema ne’ebé vitima sira hasoru la termina sira nia vida, sira nafatin iha valór ba sosiadade no ba sira nia nasaun”.

Iha biban ne’e, PJR mós informa katak MP mós fó apoiu umanitáriu hanesan sasan balun ne’ebé  MP iha oituan, ami fó apoiu ida-ne’e la’os buat ida bé importante, ida importante liu mak enkoraja sira, fó hanoin ba sira atu nune’e sira labele sente mesak.

Iha fatin hanesan Diretora Ezekutivu Casa Vida “Uma Mahon” Suzana Ximenes, hateten nia kontente tebes ba PJR ho Ekipa MP ninian ne’ebé mak hala’o ona vizita mai ‘Uma Mahon’ Casa Vida nian hodi haree diretamente servisu atendimentu ba vitima sira, liu-liu hodi haree labarik sira-nia kondisaun no hodi haree mós servisu sira iha Uma Mahon nian, no oinsá ba futuru Uma Mahon bele servisu di’ak liután iha parte apoiu legál ninian, liu-liu ba alin-feton sira-nia direitu.

Diretora ne’e haforsa liután katak aleinde labarik hamutuk na’in-65,  ne’ebé sai vitima ba violénsia oin-oin, ne’ebé mak oras ne’e hamahan-an iha Uma Mahon, antes ne’e iha ona mós vitima minoridade hamutuk na’in- 80 mak iha fatin ne’e. Iha tinan-2018, fulan- Dezembru liubá, Uma Mahon konsege reintegra ona vitima besik na’in-20.

Nia mós informa tan katak, kazu maioria ne’ebé rejista iha Uma Mahon Casa vida mak hanesan, kazu violénsia seksuál, kazu insestu, fiziku no psikolojia, iha mós kazu sivil hanesan iha problema entre inan-aman fahe malu no kazu abandona.

Diretora ne’e hateten tan katak ‘’Aleinde halo protesaun ba minoridade sira, Casa Vida mós kria atividade oioin hanesan; terapia, okupasionál, emprendedorizmu sosiál no projetu ne’ebé mak bele fó oportunidade ba vitima sira. Aleinde ne’e Casa Vida mós iha ospitalidade, restaurante, arte vida, no fó mós treinamentu no kursu sira ho kualidade hodi bele aumenta  sira-nia abilidade intelektuál, ho nune’e bainhira sira sai husi fatin refere ne’e sira bele halo buat di’ak ruma iha sira-nia moris’’.(Media PJR)