Díli, Timor-Leste – Ministériu Públiku Timor-Leste sai uma-na’in hodi organiza Enkontru Jerál XV Prokuradór Jerál Repúblika CPLP nian hosi 25 to’o 27 Outubru 2017 iha Salaun Nobre Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun.

Prokuradór Jerál Repúblika Timor-Leste, Dr. José da Costa Ximenes, ne’ebé sai nu’udar Prezidente Enkontru Jerál XV PJR CPLP nian, simu ninian omólogu PJR sira hosi CPLP nian, inklui Rejiaun Administrativa Espesiál Makau (Xina).

Tuir PJR, oportunidade atu organiza Enkontru Jerál ne’e sai espesiál tebes iha kontestu Timor-Leste tanba Ministériu Públiku hosi país ne’e realiza Enkontru Jerál dala 15 iha momentu ida ne’ebé Timor-Leste rasik restaura ninian independénsia nasionál no aprovasaun ba Konstituisaun Repúblika iha tinan 15 nia laran.

“Enkontru Prokuradór Jerál CPLP XV ne’e realiza iha Timor-Leste presizamente iha tinan ida ne’ebé País ne’e selebra aniversáriu 15 hosi restaurasaun independénsia nasionál no aprovasaun ba ninian konstituisaun dahuluk,” PJR dehan.

Enkontru Jerál XV hosi PJR CPLP 2017 ne’e hetan partisipasaun hosi PJR na’in hitu, hanesan João Maria Moreira de Sousa (Angola), Oscar Silva Tavares (Kabu Verde), António Sedja Mam (Giné Bisau), Beatriz Buchili (Mosambike), Joana Marques Vidal (Portugál), Frederique Samba Viegas d’Abreu (Saun Tomé no Prínsipe), no José da Costa Ximenes (Timor-Leste).

Tanba razaun interna, PJR Brazíl (Grace Maria Mendonça) no PJR Giné Ekuatoriál (Jose Olo Obono) la marka sira-nia prezensa iha Enkontru Jerál ne’e.  Enkuantu, PJR hosi Rejiaun Administrativa Espesiál Makau (Ip Son Sang) marka prezensa iha Enkontru ne’e nu’udar Observadór.

Iha ninian diskursu abertura, PJR Timor-Leste hato’o ninian apresiasaun no Agradesimentu ba ninian omólogu sira tanba partisipa iha enkontru ne’e no ba sira-nia kontribuisaun ativa iha elaborasaun liña programátika hosi soru-mutu ne’e.

PJR haree eventu ne’e hanesan oportunidade ida hosi dada-sa’e nafatin bandeira justisa, liberdade no dignidade umana nian hosi halo esforsu oioin ka iha ideia komún ida atu harii mundu ida ne’ebé justu liu, Inkluzivu liu no fraternu liu.

Tópiku sentrál hosi Enkontru Jerál hosi PJR CPLP nian ba 2017 mak “Ministériu Públiku no Dezafiu oioin Globalizasaun nian.”

PJR dehan, “Ita moris iha tempu ida ne’ebé karakteriza ona ho mundiálizasaun ekonomia no komunikasaun, maibé mós mundiálizasaun problema nian. Tempu ne’ebé nakonu ho kompleksidade no kontradisaun oioin. Tempu ida ba proklamasaun ba direitu sira maibé mós marka ho violasaun masiva ba direitu hirak ne’e.   Tempu ida ne’ebé marka ho dezigualdade ne’ebé kle’an iha ekonómika, sosiál no polítika. Tempu ida ba ‘desterritoriálizasaun’ kriminalidade nian no mutasaun hosi ninian fenomenolojia sosiál.”

PJR haktuir ninian konviksaun katak direitu bele hamosu regra oioin hodi hasoru dezafiu foun oioin hosi globalizasaun hodi nune’e bele hametin nafatin Estadu Direitu.

“Ministériu Públiku tenke interroga no refleta mundu ida-ne’ebé aparentemente iha krize ne’e, sá tan pozisiona sira an hodi hasoru dezafiu imensu no kompleksu ne’ebé mosu hosi mundu ne’e,” PJR dehan.

PJR haktuir tenik katak, “Enkontru PJR CPLP nian, liuhosi ninian istória rasik, iha forma ida persistente aborda ona problema globál oioin ne’ebé mai hosi mundu modernu nian, ho enfoke naturál ba iha kriminalidade tranznasionál”… ne’e prodús ona rezolusaun no rekomendasaun lubuk, inklui instrumentu kooperasaun penál nian iha ámbitu CPLP nian.

“Enkontru Jerál ne’e buka abordajen ida ne’ebé deliberadamente abranjente, iha presupostu katak globalizasaun ho dezafiu oioin ne’ebé nia lori konfronta Ministériu Públiku (no autoridade judisiária enjerál) ho sinál ida ne’ebé aponta ka parese aponta ba ‘paradigma’ asaun nian ne’ebé aparentemente kontraditóriu ho ninian mandatu konsitusionál, ne’ebé urjentemente nesesita resposta superasaun nian,” PJR dehan.

Enkontru Jerál PJR CPLP nian ne’e sai nu’udar Fórum ida ba diskusaun no fahe esperiénsia entre Ministériu Públiku hosi país irmaun sira iha CPLP hodi nune’e bele hametin lasu relasaun inter-instituisaun no fortifika kooperasaun jurídiku no judisiária.

Enkontru Jerál XV hosi PJR CPLP ne’e ofisiálmente loke hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Dr. Aniceto Guterres, ne’ebé tuir PJR “nu’udar apoiu no estímulu” iha funsaun atu sai promotór ba legalidade no igualdade hosi sidadaun hotu-hotu iha lei nia oin no atu garante koletivu direitu fundamentál oioin.

Enkontru Jerál durante loron tolu ne’e rasik sei prienxe ho programa oioin, inklui aprezentasaun hosi PJR sira kona-ba dezafiu hosi globalizasaun ka mundiálizasaun ba sira-nia sistema jurídiku ne’ebé sei sai nu’udar fundamentu ba mekanizmu kooperasaun iha futuru hodi lida didi’ak ho dezafiu globalizasaun nian iha área administrasaun justisa.

Tuir ajenda, PJR CPLP sira mós sei halo vizita kortezia ba Prezidente Repúblika Lú-Olo, atende jantár konfraternizasaun ne’ebé PR prepara ba sira, no halo vizita traballu ba iha Muzeu Rezisténsia no bá Likisá.

Iha loron daruak Enkontru nian sei loke ho aprezentasaun hosi eis-Prokuradora Jerál Repúblika, Dra. Ana Pessoa Pinto ho tópiku Violénsia bazeia iha jéneru: prevensaun, represaun no protesaun ba vítima sira.

Aleinde Prezidente Parlamentu Nasionál, autoridade sira seluk ne’ebé marka prezensa iha sesaun abertura ne’e inklui Prezidente Tribunál Rekursu, Ministru Justisa, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Provedór Direitus Umanus no Justisa, membru sira hosi Konsellu Superiór Ministériu Públiku nian, majistradu sira, membru sira hosi Korpu Diplomátiku no mós konvidadu sira. (Média PJR)