Dili, Loron-22, fulan-Dezembru, tinan-2021, Prokuradoria Jerál Repúblika (PJR), halo mini semináriu ida ho tema, “Promosaun e Defesa Dos Direitos das Crianças em Timor-Leste” nune’e  mós halo lansamentu ba livru ho topiku “Ministériu Públiku no Protesaun ba Familia no Menor sira iha Kontestu Timor-Leste nian”

Oradór primeiru reprezentante Komisariu Direitu ba Labarik iha Timor-Leste, Jose Piedade hatete katak, Komisaun Nasionál defeza ba direitu labarik hanesan instituisaun públiku ne’ebé mak tutela iha Ministériu Solidaridade Sosiál no inkluzaun ninia okos no komizaun ne’e ninia servisu hodi halo fiskalizasaun ba difikuldade  labarik sira nian, laos komisaun implementadór. ami nia papel mak atu haree knaar no atividade governu ninia nian no asaun hotu garante katak, ninia lejislasaun dekretu no lei sira ho konformidade, promove hodi halo sensibilizasaun ba atividade governu nian ba públiku kona-ba direitu ba labarik, servisu kooperasaun ho nasaun sira seluk hodi bele fó tulun ba ita nia nasaun no tau atensaun aas direitu ba labarik nian.

Nia hatutan tankatak, Komisaun nia vizaun mak hanesan, nasaun ne’e jusutu harmonia no nakunu ho dame iha família no sosiadade no suporta husi governu ba labarik sira hodi moris buras livre husi deskriminasaun no ejerse no gosza sira nia direitu. Misaun Kominasaun Nasionál direitu ba labarik ne’e, estabelese hodi suporta governu ninia servisu ho parseria organizasaun internasionál sira hodi defende no salva guarda direitu ba labarik nian.

Iha fatin hanesan reprezentante UNICEF Bilal Aurang Zeb Durrani hateten, Onra ida mai hau atu promove no defende direitu ba labarik sira iha timor leste, hau mai móss atu halo lansamentu livru ho topiku “Ministériu Públiku no Protesaun ba Familia no Menor sira iha Kontestu Timor-Leste nian”, hafoin ratifikla konvensaun lanbarik nian iha tinan-2003, UNICEF atu fó proteze ba dereitu ba labarik sira nian, hodi asegura direitu ba labarik sira hodi  proteze hosi violensia no esplorasaun ba labarik sira.

Nia akresenta tan katak, Pilár importante mak justisa ba labarik, tanba ne’e presija pilár hot-hotu nia partisipasaun atu bele fó apoiu ida masinu, ba labarik sira bele hetan domin ne’ebé boot no saudavel, instrumentu legál mak pretense ba labrik sira. UNICEF mós hala’o parseria ho MSS hanesan forsa lina fernte hodi responde ba labarik sira nia preokupasaun ba públiku,

UNICEF husu ba Judisiariu sira hala’o Investigasaun ida amigavel ba labarik sira iha area ida ne’ebé mak presiza haforsa liutan Autor judisiariu sira presiza sensivel bainhira servisu ba kazu sira  envolve ho labarik sira.

Reprezentante Vise Ministra MSSI, Diretor Jerál, Rui Expostu, hateten Estadu garante no promove sidadaun sira nia direitu no liberdade fundamentál, no respeitu ba
Estadu nia prinsípiu kona-ba direitu demokrátiku; iha artigu 18 ko’alia kona-ba “Protesaun ba labarik oan sira” Primeiru, Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no mós estadu, liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun. Segundu, Labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál, ne’ebé estadu aprova no simu ona ka ratifika fila fila. Terseiru, Labarik hotu-hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia laran ka lae, iha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.

Nia hatutan tan katak, Timor Leste Presiza iha difinisaun ida klaru kona-ba labarik sira iha artigu 18 konstituisaun RDTL la difini klaru kona-ba sufrájiu labarik sira nian maibe iha Artigu 47 hateten klaru katak, “Direitu sufrájiu nian” Primeiru sidadaun hotu-hotu ho tinan sanulu-resin-hitu ba leten, iha direitu atu hili no ema hili nia. Segundu hala’o direito sufrájiu ne’e katak kona-ba ema ida-idak, no hanesan devér síviku ida. Timor Leste nudar pais ida ne’ebé mak ratifika ona konvensaun direitu ba labarik timor leste iha obrigasaun atu kunpri ninia konprimisu estadu nian perante iha ninia povu no komunidade nune’e estadu timor leste halo ona buat barak atu garante katak, protesaun direitu ba labarik sira ne’ebé garante iha polítika, asuntu protensaun ba labarik iha knaar prinsipál ida iha servisu MSSI hodi haree ba protesaun direitu ba labarik sira nian.

Orador ikus ba semináriu ida ne’e, PJR Dr. Alfonso Lopez hato’o kumprimenta ba ita-boot sira hotu ne’ebé prezente iha ne’e no agradese tanba ita-boot sira aseita ona hodi valoriza eventu ida ne’e ho ita-boot sira-nia prezensa. Ha’u hakarak fó hanoin katak semináriu ida ne’e realiza iha parseria ho UNICEF, ne’ebé finansia mós edisaun iha língua tétum iha livru ho títulu “Ministériu Públiku no Protesaun ba Família no Menór sira iha Kontestu Timór nian”, iha kuadru hosi protokolu ida ne’ebé selebra entre ita-nia Instituisaun rua ne’e. No Ha’u mós hakarak hato’o agradesimentu públiku ba UNICEF kona-ba parseria ida ne’e no ba apoiu oioin ne’ebé presta ona ba Ministériu Públiku durante tinan hirak ne’e.

PJR haktuir tan katak, hanesan bainbain, obrigasaun atu proteje labarik la fiksa ho forma hanesan ba família, sosiedade no Estadu. Nu’udar planu no nível responsabilizasaun ne’ebé diferente. Inan-aman sira iha obrigasaun, hosi sorin ida, atu garante ba oan menór sira uma, sustentu, hatais, edukasaun, formasaun no haree ba ninia saúde no seguransa, no, hosi sorin seluk, labele tau sira iha situasaun ne’ebé perigu . Nune’e mós, sosiedade, no sidadaun sira enjerál no instituisaun sira hanesan (eskola, igreja, asosiasaun protesaun no promosaun direitu labarik sira nian, nst.) iha devér jerál vijilánsia no denunsia ba situasaun sira violasaun ba direitu labarik sira nian ne’ebé hetan koñesimentu no, hosi sorin seluk, devér atu sira labele adota konduta susetível hodi tau labarik sira iha situasaun perigu nian no Estadu iha devér atu adota medida lejizlativu no administrativu nesesáriu no adekuadu atu salvaguarda konkretizasaun direitu labarik sira nian.

Partisipa iha serémonia ne’e, Prezidente Tirbunál Rekursu, Provedoria Direitu Umanu, Adjuntu Polisia Sientifika Investigasaun Kriminál, Polisia Nasionál Investigasaun Kriminál, Defensór Públiku Jerál,  sosiedade Sivil sira, nune’e mós semináriu no lansamentu livru refere hetan apoiu finanseiru hosi Unicef, Majistradu Ministériu Públiku,  Diretór PCIK, reprezentante relijioza sira, DJ MSS, Reprezentante Komisaun Direitu Labarik sira, Vice MJ, Reprezentantre UNICEF iha Timor-Leste. (Media PJR)