Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika sira uluk nian

Vicente Fernandes e Brito

Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika  (2009 – 2012)

Vicente Fernandes e Brito moris iha Munisípiu Dili no lisensiadu iha Fakuldade Direitu hosi Universidade Merdeka, Malang – Indonezia, iha tinan-1995. Hahú nia karreira majistradu nian durante períodu Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, no nia simu pose iha loron-20, fulan-jullu, tinan-2000, nu’udar Prokuradór Públiku.

Iha tinan-2003, nia simu pose nu’udar Prokuradór Distritál Dili.

Ho regulamentasaun karreira majistradu iha Timór-Leste, tama iha I Kursu Formasaun ba Majistradu no Defensór Públiku sira-nian, ne’ebé realiza iha tinan-2004 to’o tinan-2007, no hala’o knaar iha Prokuradoria Repúblika Distritál Suai durante tinan rua, to’o hetan nomeasaun hanesan Adjuntu Prokuradora-Jerál Repúblika.

Hetan nomeasaun ba kargu Adjuntu Prokurador-Jerál Repúblika iha loron-8, fulan-jullu, no simu pose ba kargu ne’e iha loron-31, fulan-jullu, tinan-2009.

Prokuradora-Jerál iha tempu ne’ebá delega tiha ba nia kompeténsia atu dirije, kordena no fiskaliza aktividade Ministériu Públiku nian iha investigasaun sira krime korrupsaun nian, no nia espesializa an iha área ida-ne’e, ramata Pós-Graduasaun iha Estudu Anti-Korrupsaun iha Hong-Kong, iha Xina, iha tinan-2010.

Durante períodu ne’e, nu’udar mós membru Konsellu Pedagójiku iha Sentru Formasaun Jurídika (akrónimu hosi Portugés, CFJ), no komisáriu Komisaun Nasionál Eleisaun sira nian (akrónimu hosi portugés, CNE).


Ivo Valente

Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika (2006 – 2009)

Ivo Jorge Valente moris iha loron-17, fulan-outubru, tinan-1969, iha Munisípiu Dili. Nia lisensiadu iha Direitu hosi Universidade Diponegoro Semarang, Java Sentrál, Indonezia; iha tinan-1996.

Hosi tinan-1997 to’o tinan-1999, nu’udar funsionáriu públiku iha Unidade Legál Governu Sentrál nian iha Dili no, iha tempu ne’ebá mós servisu nu’udar dosente temporáriu iha Fakuldade Siénsia Governamentál no Siénsia Polítika.

Hosi tinan-1999 to’o tinan-2001, hala’o servisu nu’udar funsionáriu administrativu no supervizór ba konstrusaun iha  Kámara Munisipál  Malang, Java Leste, Indonézia.

Iha tinan-2002, sai nu’udar Prokuradór Estajiáriu iha Unidade Krime Grave Prokuradoria Jerál Timor-Leste nian, ne’ebé permanese to’o 2004, nia mós fó kursu oioin iha Akademia Polísia Nasionál (PNTL) iha tinan ne’ebá.

Iha tinan-2004, pasa ba Prokuradór Estajiáriu iha Gabinete Adjuntu Prokuradór-Jerál ba Krime Komún sira.

Ivo Valente  tama ba iha I Kursu Formasaun Majistradu no Defensór Públiku sira-nian iha Sentru Formasaun Jurídika, no konklui iha fulan-juñu, tinan-2007.

Iha tinan-2005, servisu mós nu’udar Asesór Jurídiku iha organizasaun naun-governamentál internasionál Internews.

Iha tinan-2006, hahú faze prátika kursu majistradu sira-nian, hetan mós nomeasaun nu’udar Prokuradór Estajiáriu. Iha tinan ne’e mós hetan nomeasaun hosi Prezidente Repúblika hosi sai hanesan Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika, kargu ne’e nia okupa to’o tinan-2009.  


Amândio de Sá Benevides

Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika (2001 – 2005)

Amândio de Sá Benevides moris iha loron-16, fulan-jullu, tinan-1964, iha Munisípiu Ainaro. Ramata ninia estudu iha Direitu Konstitusionál iha Universidade Nusa Cendana Kupang, Kupang – Indonézia, iha tinan-1990, hafoin ne’e fila hikas mai Timor-Leste hodi servisu nu’udar advogadu privadu iha Dili, atividade profisionál ne’ebé nia hala’o  iha períodu ne’ebá hosi tinan-1991 to’o tinan-1993.

Nafatin iha Dili, hahú hosi tinan-1993 sai nu’udar funsionáriu públiku, to’o tinan-1999. Iha períodu ida-ne’e, hasai kursu oioin iha área administrasaun públika no jestaun.

Durante Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas (UNTAET) nian, sai nu’udar Prokuradór Públiku timoroan iha grupo ho sira tama dahuluk, simu pose hosi Administradór Sergio Vieira de Mello iha fulan-janeiru, tinan-2000. 

Iha loron-16, fulan-outubru, tinan- 2001, bainhira Longuinhos Monteiro simu pose nu’udar Prokuradór-Jerál timoroan dahuluk, Benevides substitui nia iha kargu Adjuntu Prokuradór-Jerál ba Krime Komún sira. Apezarde hetan nomeasaun durante períodu UNTAET nian, ho aprovasaun hosi Dekretu-Lei nº 2/2002, nafatin iha pozisaun ne’e to’o tinan-2005.

Iha tinan ne’e duni, nia ramata kursu pós-graduasaun iha Estudu Anti-Korrupsaun hosi  Universidade Space Hong-Kong nian, Repúblika Populár China.

Iha tinan-2004 no 2005, sai mós nu’udar Komisáriu iha Komisaun Nasionál Eleisaun sira nian (akrónimu hosi portugés, CNE).