Dili- Iha Kinta- feira,
loron-04, fulan-Abril, tinan-2019, Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika (APJR)
Dr. Alfonso Lopez, hala’o abertura ba Workshop Internasionál ho tema
“Direitu  Penál Internasionál no ezersísiu
asaun Penál relativu ho Abuzu Seksuál Infantil” ne’ebé organiza hosi Ministériu
Públiku iha Ótel Timór.

Iha diskursu abertura ne’e APJR dehan, “Uluknanain permite mai ha’u, atu
saúda organizasaun sosiedade sivil sira, ne’ebé 
envolve  iha Grupu Advokasia Abuzu
Seksuál ba labarik sira ne’ebé responsabiliza organizasaun Juís Jurídiku
Sosiál, Acbit, AJAR, Alfela, Belun, Kaza Vida, Fokupers, JSMP, MOFFE, Plan no
Pradet ne’ebé enkuadra iha esforsu konsertadu hothotu nian, hodi garante katak
ita-nia labarik sira sei hetan protesaun espesiál  ho forma hothotu hosi violénsia no abuzu
seksuál sira”.

Nune’e mós kona-ba protesaun ba vítima sira ne’ebé sofre ba krime sira
hanesan abuzu seksuál, APJR hatutan tan katak “protesaun ba ita-nia labarik
sira tenke pasa, nesesariamente. Bainhira vítima sira hetan
sofrimentu hanesan abuzu seksuál tenke sés
lailais hosi uma tanba vítima sofre Psikolojia  no hetan susar, vítima sira ne’e
presiza fatin ida hakmatek, hodi nune’e vítima sira bele rekupera filafali
sira nia mentalidade. Oinsá atu rekupera fali vitima sira nia mentalidade tenki ba iha Casa vida
“Uma mahon” importante tebes hodi bele asegura vítima sira no
bele rekupera sira- nia mentalidade ho di’ak”.

Oradora ba Workshop internasionál ne’e Dra. Anjet Lanting (Advisor Direito
Humano) iha nia aprezenta  ho tema
“Protesaun internasionál ba direitu umanu” aprezentasaun ne’e ko’alia liu
kona-ba Instrumentu Legál Internasionál Direitus Umanus,  Paktu no Konvensaun Internasionál Direitus Umanus nian no Estatutu Legál Instrumentu Legal DU internasional nian.  

Objetivu husi Workshop Internasionál ne’e hodi fó koñesimentu ba Prokuradór
no Jurista Timor-oan sira hodi bele hatene didi’ak kona-ba Protesaun ba Direitu
Umanu iha Timor-Leste.

Iha fatin hanesan Diretora Casa Vida “Uma mahon” Suzana Ximenes dehan, workshop
internasionál ida ne’e importante tebes ba ita hodi bele loke ita nia hanoin
kona-ba konvensaun intenasional sira ne’ebé fó protesaun ba direitus umanu.
Durante ne’e Casa Vida mós fó protesaun ba labarik sira, aléinde halo
asisténsia legál ba labarik sira ho menór-idade, “Uma
mahon” iha mós atividade treinamentu vokasionál ba labarik sira mak
hanesan; terapia,
okupasionál, empreendedorizmu-sosiál no projetu ne’ebé bele fó oportunidade ba
vítima sira. Aléinde ne’e Casa Vida mós iha ospitalidade, restaurante, arte
vida, no fó mós treinamentu no kursu sira ho kualidade hodi bele aumenta 
sira-nia abilidade intelektuál,
ho atividade sira atu bele rekopera fali sira nia krize mentalidade ne’ebé sira
hasoru iha sira-nia moris.

Diretora ne’e hatutan
tan katak labarik ne’ebé Casa vida fó asisténsia legál hamutuk 65 hahú husi tinan  0 to’o 17, no daudaun ne’e maioria ho idade
13 to’o  15, no bainhira vítima sira ne’e
tama iha “Uma Mahon”, Casa vida sei halo servisu parseria ho Alfela hafoin mak
vítima sira ne’e tama iha “Uma Mahon” refere. (Media PJR )