DILI ― Kinta, loron-26, fulan-Setembru, tinan-2019, Prokuradór-Jerál Repúblika Dr. José da Costa Ximenes partisipa lansamentu ofisiál ba plataforma Legis-PALOP+TL, serimónia ne’e prezide hosi Ministru Justisa Timor-Leste, Dr. Manuel Cárceres da Costa.

Legis-PALOP+TL hanesan base-de-dados jurídika ofisiál ne’ebé kontein lejizlasaun, jurisprudénsia no doutrina husi
Angola, Cabo Verde, Guiné-Bissau, Moçambique, São Tomé e Príncipe no mós Timor-Leste.

Alargamentu Legis-PALOP Timor-Leste konkretiza ona ho apoiu hosi Uniaun Europeia iha ambitu 10° Fundu Europeu ba Dezenvolvimentu no Camões, I.P., liuhosi Projetu Apoiu Konsolidasaun Estadu Direitu iha PALOP no Timor-Leste (PACED). Projetu refere hahú iha fulan-Outubru, tinan-2014 no nia durasaun to’o fulan-Dezembru,    tinan-2019.

Besik tinan ida hafoin tiha Uniaun Europeia no Camões, I.P. asina akordu kona-ba Delegasaun ba Jestaun Indereta hodi implementa PACED, ne’ebé ho ninia objetivu  jerál atu kontribui ba afirmasaun no konsolidasaun Estadu Direitu iha PALOP-Timor-Leste, liuhosi dalan hadi’a kapasidade PALOP no Timor-Leste nian hodi prevene no luta hasoru korrupsaun, brankeamentu kapitais no krime organizadu liuliu trafíku estupefasiente.

Atu konkretiza objetivu sira-ne’ebé temi iha leten, país sira ne’e konkorda tiha ona atu implementa atividade sira bé tuirmai ne’e hodi hetan rezultadu espesífiku tolu hanesan;

1. Kuadru jurídiku no organizasaun administrativa iha PALOP no Timor-Leste kona-ba prevensaun no luta hasoru korrupsaun, brankeamentu kapitais no krime organizadu, liuliu trafíku estupefasiente, sei haforsa no moderniza haktuir pratika internasionál hirak ne’ebé di’akliu;

2. Kapasidade instituisaun sira-nian no kapasidade umana iha instituisaun relevante sira PALOP no Timor-Leste nian sei haforte no sei atualiza no moderniza prosedimentu operasionál sira;

3. Kooperasaun no kolaborasaun entre instituisaun omólogu sira PALOP no  Timor-Leste nian, nune’e mos entre sira ho instituisaun esterna no instituisaun internasionál relevante hirak seluk sei haforsa bazeia ba orientasaun komún ho tema sira projetu nian.  (Media/PJR)