Dili-Sesta, loron-09, fulan-Outubru, tinan-2020, Prokuradór Jerál Repúblika Dr. José da Costa Ximenes, lori família boot MP nia naran  hato’o agradesimentu no rekoñesimentu ba entidade hothotu ne’ebé mak fó ona sira-nia apoiu durante ezisténsia MP nian iha Timor-Leste,

Iha serimónia komemorasaun aniversáriu MP ba dala-20 ne’e, ho espesialmente PJR konvida Prezidente Repúblika Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo” hodi bele prezidi serimónia ne’ebé hala’o iha Ministériu Finansas, Aitarak laran.

Iha biban ne’e, PJR hato’o katak MP boot ba beibeik no buka atu konsidera hodi kumpri di’ak liután ninia misaun, haree ba rekursus umanu nian, hahú husi tinan-2007 ita iha de’it majistradu    na’in-9, maibé ohin-loron ita iha ona majistradu na’in-37 hamutuk ho ofisiál justisa na’in-95 inklui funsionáriu rejime jerál hamutuk na’in-106, buat ne’ebé ita presiza hametin la’ós de’it ninia númeru, maibé, investimentu hodi reforsa rekursu umanu no meius legais sira mak sai hanesan baze no liuliu bele sai hanesan fórsa kapitál ho esperansa kuadru sira nian, aprezenta iha tempu agora no iha futuru ita-nia instituisaun no ita-nia nasaun, nune’e, ikusmai sei  di’ak liután.

PJR afirma tan, dezafiu sira ne’ebé ita hasoru lorloron, ita presiza prepara-an hodi hasoru ka sira sei hanehan ita. Ita foti ezemplu ida de’it, kriminalidade ne’ebé harahun sosiedade sira, krime sira ne’e organizadu, poderozu no desterritorializadu liután ba beibeik. Bainhira ita la organiza an didi’ak hodi kombate kriminalidade ida-ne’e, ita-nia futuru koletivu bele sai ameasadu. La iha dalan seluk, ita tenke prepara-an  ba kombate ida-ne’e. Kombate kriminalidade ida ne’ebé infiltra iha fatin sira podér nian hodi na’ok rekursu públiku sira, hodi harahun instituisaun públika     sira-nia ezisténsia, haboot dezigualdade sosiál, hasai paun hosi povu nia ibun, hasai eskola ba   ita-nia oan sira, ne’ebé, sira hakarak na’ok futuru no kondisaun moris no dignidade ita  hotu nian, nu’udar obrigasaun ne’ebé fanu ita hotu nia konxiénsia morál kona- ba moris di’ak hothotu nian.

Iha loron komemorasaun aniversáriu MP ba dala ruanulu ne’e, PJR mós hateten katak ho esperansa boot katak iha tempu badak, Órgaun Justisa ida-ne’e sei iha ninia estrutura orgánika no karreira ba ninia korpu servidór sira ne’ebé sei reajusta ho dinámika foun – iha kondisaun ne’ebé atu alkansa padraun sira servisu nian ne’ebé di’akliu no efisiente liután ba ita-nia komunidade sira. PJR mós dehan, MP fortalese an nu’udar Instituisaun; tinan ba tinan, ho orgullu, feto no mane komprometidu liután iha sira ninia misaun hodi serví Majistratura ida-ne’e, ho objetivu jerál justisa nian.

PJR mós la haluhan hato’o ninia agradesimentu ba kompañeira no kompañeiru sira hotu iha jornada ida-ne’e nian. “Ha’u fiar katak ita hotu hamutuk – ida-idak ho ninia maneira no ida-idak tuir nia posibilidade pesoál – ita hatuur fatuk importante sira ba konstrusaun ita-nia Instituisaun Justisa nian ida-ne’e. Maibé ita sente kle’an liután bainhira iha momentu komemorasaun ita rasik sente nu’udar benefisiáriu hosi memória ida-ne’e no ita bele haree iha ita-nia asaun ohin-loron nian, katak, hosi ita, memória futura sei fila atu selebra ho vontade infinitu hodi reinventa pás sosiál, ne’ebé hetan beibeik ameasa hosi interese egoístiku ka hosi inkompreensaun no intoleránsia, no repoin fali kritériu sira justisa nian nu’udar kondisaun hodi realiza direitu umanu no organizasaun ba Estadu no sosiedade ida ne’ebé justu”.

Objetivu hirak-ne’e halibur ita no sei halibur ita ba nafatin. Tanba, aleinde situasaun no ita-nia diferénsia individuál sira, ita hotu sente benefisiáriu dignu pasadu nian hodi luta ba dignidade umana no nu’udar responsável ba futuru koletivu ida justisa nian.

Ikusliu,  PJR dala ida tan, lahaluhan hato’o agradesimentu ba parte hothotu ne’ebé ajuda ona MP sai hanesan ohin-loron, liu-liu Prezidente Repúblika, atuál Prezidente Parlamentu Nasionál, Ministru Justisa, Parseriu Dezenvolvimentu, Estadus Unidus Amerika, Embaixada Portugal, Uniaun Europea, UNDP, Ajénsia Kooperasaun Internasionál Repúblika Korea do Súl, Koica, Banku Centrál, UIF, inklui Igreja no mós Sosiedade Sivil sira. (Media MP)