Lautem-Kinta, loron-13, fulan- Janeiru, tinan-2022, MP hala’o Retiru Anuál hodi avalia serbisu sira ne’ebé halo ona durante tinan-2021. iha salaun Komunidade Saleziana Dom Bosco, Fuiloro.

Bainhira halo abertura ba retiru refere ne’e, Prokuradór-Jerál Repúblika Dr. Alfonso Lopez hato’o agradesimentu ba Padre Jovito Rêgo de Jesus Araújo, nu’udar saserdote ida ne’ebé koñesidu no ema ida ne’ebé konese didi’ak  ita-nia komunidade no ema ne’ebé hatene se mak ita, Padre nia prezensa iha-ne’e, nu’udar motivu satisfasaun boot ba ita hotu, ho serteza katak, ninia observasaun sira, partilla valór étiku sira ne’ebé nia fiar valiozu ba ita hotu-hotu, agora no mós iha futuru.

Nune’e mós PJR hato’o agradesimentu ba Komunidade Saleziana Dom Bosco, Fuiloro nian, Reverendísimu Padre José de Sá ne’ebé disponibiliza fatin ida-ne’e mai ita hodi hala’o retiru tinan ida-ne’e nian. Ami sente di’ak iha fatin ida-ne’e, iha buat hotu atu ami bele hetan iha jornada produtivu ida ne’e. Retiru nu’udar fórum internu ida ne’ebé importante hodi diskute problema sira ho forma ne’ebé di’ak liu atu oinsá ita enfrenta problema hirak ne’e. Fatin ne’ebé agora ita hela bá, iha kondisaun konfortável no servisu ne’ebé fó-biban mai ita atu konsentra liu ba dezafiu  prinsipál sira ne’ebé ita-nia Instituisaun hasoru. Tan ne’e, ami agradese ba Diresaun Koléjiu, padre José de Sá ninia disponibilizasaun hodi fo fatin ne’e no hatudu espíritu kolaborasaun.

PJR mós hato’o agradese ba prezensa Prokuradór no Funsionáriu sira hotu Ministériu Públiku nian, retiru ne’e sei ko’alia kona-ba “Atividade ne’ebé hala’o ona iha 2021 no Dezafiu sira iha Tinan 2022’’. Nune’e, ita sei halo balansu ida ba tinan ne’ebé remata ona no perspetiva iha tinan foun ne’e, sempre ho tentativa atu halo ho di’ak liu. Ha’u husu ba ita hotu-hotu atu intervein abertamente  iha debate hodi fó imi-nia sujestaun sira hodi buka solusaun di’ak liu ba ita-nia instituisaun. Ha’u remata ho votus susesu no saúde di’ak iha enkontru ne’e no durante tinan tomak 2022.

Hafoin PJR hato’o tiha ninia liafuan ikus nian, tuirmai halo kedas ho aprezentasaun relatóriu servisu nian husi kada sesaun sira.

Aprezentasaun dahuluk husi Servisu Apoiu Tékniku no Administrasaun (SATA) ne’ebé hato’o husi Diretór Jerál, Gil da Conceição Savio, ne’ebé esplika kona-ba OJE MP tinan-2021 nian, ne’ebé. atribui tiha ba rúbrika haat (4) hanesan; Saláriu no Vensimentu, Bens Servisu, Kapitál Menór no Kapitál Dezenvolvimentu.

Diretór Jerál relata liután katak, ezekusaun orsamentu anuál 2021 aloka tiha hanesan tuirmai; Saláriu no Vensimentu ho montante hamutuk US$ 2, 384.802, ezekuta to’o US$ 2,315.63  ekivalensia 97%, balansu US$ 69,595.37  Ekivalensia 3%, kona-ba Bens no Servisu ho montante hamutuk US$ 1,397.035 no konsege ezekuta to’o US$ 1.275.384.76  ekivalensia 91%, Obligasaun ho montante $ 22,181.41 Ekivalensia 2%, balansu ho montante $ 99.468.83 ekivalensia 7%. tuirmai Kapitál Menór ne’ebé ninia montante hamutuk US$ 355. 650 no ezekuta to’o US$ 343.065 ekivalensia 96%, balansu $ 12.578 ekivalensia 4% no ikusliu mak Kapital Dezenvolvimentu ne’ebé mak konsege aloka tiha ho montante hamutuk US$ 649.943, ezekuta to’o US$ 447,241.07,  ekivalensia 69%, ba kompaña Kambota LDA, 54% fiziku no mós kompañia Bobolait, LDA, 100% ba Fiziku obligasaun ho montante US$ 202, 701.93 ekivalensia 31%. Total ezekusaun attuáliInklui obligasaun hamutuk 97% no balansu 3%, ho nune’e ezekusaun attuál ba tinan-2021 atnji 92%.

Nune’e mós Diretór Jerál aprezenta diresaun sira hotu ninia servisu hanesan Diresaun Rekursu Umanu, Diresaun Informasaun no Komunikasaun no Departamentu Tradusaun, nune’e mós Diretór hato’o planu asaun tinan-2022 nian mak hanesan; formasaun ba Majistradu no Ofisiál Justisa liuhusi FDCH, kontinuasaun ba konstrusaun edifisiu no rezidensia prokuradoria munisipiu  Lautem/Lospalos. Pagamentu dividas, salariu no vensimentu ba Ofisiál Justisa ba tinan-ida nian, rekrutamentu ba SATA  no Ofisiál  Justisa, Manutensaun ba Edifisiu no Rezidensia Prokuradoria Distritál Baucau, Oecusse, Munisipiu Ermera no Munisipiu Viqueque.

Tuirmai, Adjuntu PJR Dra. Remizia de Fátima da Silva aprezenta relatoriu  husi Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu (GSKKKO), ne’ebé nia relata kona-ba atividade servisu sira ne’ebé mak halo ona durante tinan-2021, husi hirak-ne’e mak hanesan prosesu entrada hamutuk 143, kazu korrupsaun hamutuk 44 no kazu la’ós korupsaun nian hamutuk 99, no konsege finaliza kazu sira hamutuk 138, pendente ba tinan ne’e hamutuk 208.

Aleinde ne’e, Gabinete GSKKKO hatama ona orsamentu ba kofre Estadu durante tinan-2021 nian hamutuk US$ 137.472,28 no hato’o mós kona-ba susesu no dezafiu ne’ebé sira enfrenta durante tinan-2021, no tuirmai rekomenda katak haree ba relatóriu anuál refere ne’ebé prosesu pendente iha tinan-2021 sei aas tebes tanba  dezafiu ne’ebé GSKKKO enfrenta relasionadu ho  ofisiál justisa sei menus hodi bele fó apoiu majistradu sira-nia servisu, inklui mós fasilidade sira ne’ebé menus hanesan transporte ne’ebé difikulta atu halo notifikasaun.

Aprezentasaun tuirmai husi Koordenadór Servisu Kontensiozu Estadu (SKE) Dr. Pascásio Rosa Alves, ne’ebé relata katak, durante iha tinan-2021 ne’e nia laran sira halo intervensaun prosessuál sira hanesan prosesu entrada / distribui hamutuk prosesu 82, rekerimentu inisíal prosesu kontra-ordenasionál husi Aifaesa, Ip hamutuk prosesu 28, kontestasaun hamutuk prosesu 32, rekerimentu sira hamutuk prosesu 121, alegasaun sira hamutuk prosesu 42, julgamentu no tentativa konsilasaun  hamutuk prosesu 31, pedidu sira hamutuk prosesu 78, Arquisaun nulidade hamutuk 2 prosesu, paresér prosesu 1, Despaixu hamutuk prosesu 22,  resposta ba rekursu apelasaun no opozisaun ba ezekusaun hamutuk prosesu 5, reklamasaun hamutuk prosesu 4, promosaun no pronúnsia sira hamutuk prosesu 16, nomeasaun bens peñoraveis hamutuk prosesu 5, Arkivamentu hamutuk prosesu 79, vistu no fiskalizasaun hamutuk prosesu 356.

Koordenadór SKE hatutan liután katak, atividade ne’ebé SKE hala’o iha tinan-2021 mak hanesan, pagamentu kkoersiva/forsada no mós  kusta judisiál ezekuente hanesan Estadu Rdtl, ne’ebé reprezenta husi Ministériu Públiku, totál montante husi kréditu ne’ebe eziji hamutuk montante US$. 20. 932,69, no valór asaun ba prosesu komum arkivadu ne’ebé Ministériu Públiku ka Estadu   RDTL hanesan réu/recorridu hamutuk montante US$. 1.345.372,05. Balansu ne’ebé hatudu iha tinan-2020 prosesu arkivu hamutuk, 49, no tinan-2021 nian prosesu arkivu hamutuk 79. Prosesu pendente iha tinan-2020 hamutuk prosesu 342, tinan-2021 prosesu pendente hamutuk 350,  no mós SKE sei menus funsionáriu tékniku (ofisiál justisa) hodi fó apoiu majistradu sira-nia servisu, no difikuldade durante ne’e mak prosesu administrativu sira ne’ebé remetidu ba iha Tribunál, laiha liu movimentu hodi halo julgamentu no desizaun. Aleinde dezafiu sira deskreve iha leten, SKE husu ba V. Exsia atu kria seksaun espesialidade rua, mak hanesan; Jurisdisaun Sivíl no Administrativa no Jurisdisaun Fiskál no Kontas.

Iha sorin seluk, Inspetora MP Dra. Zélia Trindade, aprezenta mós servisu inspesaun nian ne’ebé mak hala’o iha tinan-2021, nune’e, aprezenta mós kona-ba kompetensia sira KSMP nian hanesan; hodi nomeia, koloka, transfere, promove, ezonera, apresia méritu profisionál, ezerse asaun dixiplinár no, enjerál, pratika aktu hotu-hotu ne’ebé ho natureza hanesan kona-ba majistradu sira Ministériu Públiku nian, ho ezesaun Prokuradór-Jerál Repúblika no Adjuntu sira Prokuradór-Jerál Repúblika. Apresia méritu profisionál no ezerse asaun dixiplinár ba funsionáriu sira. Ezerse mós funsaun sira ba jestaun no dixiplinar ba funsionáriu sira ne’ebé hala’o knaar iha servisu sira Ministériu Públiku nian, sein prejuízu ba kompeténsia rasik sira Prokuradór-Jerál Repúblika nian.

Inspetora mós hato’o kona-ba  jestaun rekursu umanu sira nian iha KSMP mak hanesan, Transfere tiha majistradu na’in-3 (tolu), tanba urjente konveniénsia servisu, ofisiál justisa na’in-4 (haat) no funsionária SATA na’in-1 (ida), haktuir ninia pedidu. Promove tiha majistradu Ministériu Públiku nian na’in-9 (sia) ba kategoria Prokuradór Repúblika 2ª Klase. Karreira ofisiál justisa na’in-61, no destaka tiha majistradu na’in-3 (tolu) Ministériu Públiku nian, na’in-1 (ida) hosi Prokuradoria Repúblika Distritál Suai ba Prokuradoria Repúblika Distritál Bobonaro, durante fulan rua, no na’in-2 (rua) hosi PJR, GSKKKO, atu reprezenta MP iha julgamentu ne’ebé akontese tiha iha Tribunál Dstritál Oe-cusse. Destaka tiha ofisiál justisa na’in-2 (rua), na’in-1 (ida) hosi Prokuradoria Repúblika Distritál Suai, ba Prokuradoria Repúblika Distritál Bobonaro no na’in-1 (ida) hosi KSMP, ba Gabinete Adjuntu Prokuradór-Jerál Repúblika.

Hafoin tiha aprezentasaun husi servisu espesializadu sira hanesan GSKKKO, SKE no INSPESAUN MP, tuir mai aprezentasaun relatóriu anuál hato’o hosi kada Prokuradór Distritál sira iha jurisdisaun haat hanesan PDD, PDB, PDS no PDO.

Dr. Jacinto Babo Soares husi Prokuradoria Distritál Dili (PDD) hato’o katak iha tinan-2019 PDD rejista prosesu hamutuk 2.426, Aileu 85, Ermera 261 no Likisa 262. Total prosesu entranda hamutuk 3.036. No konsege finaliza prosesu sira hamutuk 2.988 no pendente hamutuk 2.342. Husi prosesu sira ne’e kazu ne’ebé aas liu mak ofensa grave hamutuk 992, tuir kedas ho kazu violénsia doméstika hamutuk 327. Aleinde ne’e, Dr. Jacinto mós aprezenta kona-ba Majistradu sira-nia partisipasaun iha faze julgamentu inklui ofisiál justisa sira-nia dilijénsia no mós desizaun sira kona-ba indemnizasaun ba lezadu sira, multa no kusta judisiál no servisu seluk ne’ebé relevante.

Haree ba movimentasaun servisu husi PDD nian ne’ebé barak, ho nune’e Dr. Jacinto Babo rekomenda kestaun lubuk ida hodi haree, inklui kona-ba kontinuasaun formasaun ba majistradu sira liuliu ba krime espesializadu, hodi nune’e, bele hasa’e liután koñesimentu Prokuradór no Ofisiál Justisa sira.

Aprezentasaun tuirmai hosi Prokuradoria Distritál Baucau (PDB), Dr. Ambrosio Rangel Freitas ne’ebé hato’o katak; PDB iha tinan-2021 nia laran rejista ona prosesu hamutuk 867, no konsege finaliza prosesu sira hanesan tuirmai; akuza hamutuk 631, arkivu 295 no pendente hamutuk 924. Husi prosesu sira ne’e kazu ne’ebé aas liu mak ofensas simples no violénsia doméstika 192, tuir kedas ho kazu violénsia domestika hamutuk 189. Balansu, Prosesu  pendentes iha tinan 2020 hamutuk 400 no prosesu expediante rejistadu iha tinan 2021 hamutuk 867, nune’e total prosesu iha tinan 2021 hamutuk 1274

Aleinde ne’e, aprezenta mós kona-ba Majistradu sira-nia partisipasaun iha faze julgamentu, ofisiál justisa sira-nia dilijénsia no mós desizaun sira kona-ba indemnizasaun ba lezadu sira, multa no kusta judisiál no servisu seluk ne’ebé relevante.

Nia mós esplika liután kona-ba esforsu sira ne’ebé PDB halo ona durante ne’e mak hanesan; halo prevensaun ba alta kriminalidade ne’ebé mak sai atensaun ba públiku lorloron nian liuliu     kona-ba Arte marsiais sira, krime arma branka, asaltu, hirak-ne’e sai preokupasaun ba ema hotu. Majistradu sira iha PDB no PDV kontribui halo servisu hamutuk ho Autoridade Munisipál Baucau inklui ho F-FDTL, PNTL no DNTP hodi estabelese tiha ligasaun hodi halo sensibilizasaun kona-ba lei no regulamentu sira iha postu administrativu hotu-hotu iha Munisipál Baucau nia laran, nune’e, bele kria paz no estabilidade iha rai laran.

Dr. José Elo husi Prokuradoria Distritál Suai, iha ninia aprezentasaun hato’o katak; PDS iha tinan-2021,  rejista ona prosesu hamutuk 709, no konsege finaliza prosesu hamutuk 594, arkivu 201 no prosesu pendente hamutuk 171. Husi prosesu sira ne’e kazu ne’ebé aas liu mak ofensa integridade simples hamutuk 175, no tuir kedas ho kazu violénsia domestika 127.

Aleinde, aprezenta mós kona-ba Majistradu sira-nia partisipasaun iha faze julgamentu, ofisiál justisa sira-nia dilijénsia no mós desizaun sira kona-ba indemnizasaun ba lezadu sira, multa no kusta judisiál no servisu seluk ne’ebé relevante.

Ikusliu mak aprezentasaun hosi Prokuradoria Distritál Oecusse, Dr. Pedro Baptista Aleixo dos Santos ne’ebé aprezenta kona-ba instalasaun no área servisu PDO nian inklui rekursu umanu ne’ebé iha. Durante tinan-2021 PDO rejista ona kazu sira hamutuk 384, no konsege finaliza prosesu sira hanesan tuirmai; akuza hamutuk  272, arkivu 80, no prosesu pendente hamutuk 77. Husi prosesu sira ne’e kazu ne’ebé aas liu mak violénsia domestika hamutuk 107, tuir kedas ho ofensa integridade simples hamutuk 86, no kontra bandu hamutuk 12.

Molok atu taka retiru anuál ne’e, PJR husu Prokuradór ida-idak tenki iha responsavel ba servisu ne’ebé iha, di’ak ka aat ita hamutuk hodi rezolve ita-nia problema. Nune’e PJR husu ba Prokuradór, Ofisiál Justisa no SATA, hato’o pedidu ka área formasaun sira ne’ebé relevante antes atu termina retiru ne’e.

Hirak ne’ebé mak partisipa iha retiru anuál ida-ne’e mak hanesan; Prokuradór-Jerál Repúblika, Adjunta Prokuradór-Jerál Repúblika, Inspetora MP, Prokuradór Repúblika Distritál no mós Rejime Espesial (Ofisiál Justisa) no dirijente sira husi Funsionáriu Rejime Jerál (SATA). (Media PJR)