Dili-Iha Kuarta-feira, loron-03, fulan-Abril, tinan-2019,
Prokuradór-Jerál Repúblika Dr. José da Costa Ximenes, halo abertura ba workshop
internasionál ne’ebé ko’alia kona-ba “Abuzu seksuál hasoru labarik sira”  iha Otél Timor.

Iha diskursu ne’e PJR hato’o katak, “Workshop”
ida-ne’e sei ko’alia liuliu kona-ba tema abuzu seksuál ba labarik sira. Ida-ne’e hanesan tema ida ne’ebé
hakerek ona iha ajenda mundiál. Ita hotu sei hanoin kona-ba liafuan hirak
ne’ebé foin lailais ne’e hato’o hosi Amu Papa Francisco kona-ba dezgrasa ida-ne’e,
husu mós atu, ita hotu hamutuk,” rona hakilar hosi ki’ikoan sira ne’ebé husu
justisa”. Independentemente hosi fiar relijiozu ida-idak nian. Ba ema ne’ebé ho
sensibilidade umanu mínimu, mak la tau inportánsia ba liafuan hirak ne’e, tanba
ne’e, apelu ba Movimentu Universál ne’ebé luta kontra dezgrasa hosi abuzu
seksuál ba labarik sira ne’ebé temi ona.

PJR mós akresenta tan katak, “dala
barak, justisa  esforsa de’it atu kondena
agresór sira maibé haluhan tiha, ka la tau atensaun ba situasaun vítima sira
nian, Tanba ne’e, nu’udar objetivu imediatu Ministériu Públiku nian ida mak atu
reforsa ninia papél hodi fó apoiu ba vítima sira.

Nune’e mós PJR informa ba audénsia
sira iha workshop ne’e katak, Ministériu Públiku iha hela prosesu preparasaun ba
proposta Estatutu foun ida, ne’ebé sei debate iha dia 05 oin mai, iha Semináriu
Internasionál, no proposta ida hosi projetu ne’e mak kriasaun Gabinete ida
kona-ba matéria violénsia jéneru no fó apoiu ba labarik, adolexente, vítima
sira violénsia nian iha situasaun risku, nu’udar papél prinsipál  ida hosi estudu ne’e no propoin medida hirak ne’ebé efisiente no konsistente
liu ba Kuradoria Menór no Família sira nian ne’ebé funsiona iha Prokuradoria
Repúblika Distritál sira.

Iha fatin hanesan eis-Prokuradora-Jerál Repúblika, Dra. Ana
Pessoa iha nia aprezentasaun katak, tempu to’o ona ba Timor-Leste hodi kontra
krime pedofília, tanba ne’e mai ita hotu hamutuk tau matan ba ita nia oan no
bei-oan sira atu labele monu ba ema aat sira nia liman. Krime pedofília ita
tenki kontra, lei de’it la to’o hodi bele rezolve problema, maibé sai hanesan
instrumentu hodi ajuda ita hodi bele prevene hanesan ukun-fuan hodi hadok an
husi hanoin aat sira husi ema nia hanoin ne’ebé aat ba labarik sira.

Dra. Ana Pessoa dehan tenik katak dereitu
ba labarik sira  prevé ona iha Konstituisaun
RDTL artigu 18º (Protesaun ba labarik oan sira) aliña primeiru
ko’alia kona-ba, labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál husi família, komunidade, no
mós Estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun,
violénsia, opresaun, abuzu seksuál
no esplorasaun.  Iha aliña segundu ko’alia mós kona-ba labarik
sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira ne’ebé
 hakerek ona iha konvensaun
internasionál, ne’ebé Estadu aprova no simu ka ratifika ona.

Nune’e mós eis- Prokuradora ne’e
hatutan tan katak, presiza halo kampaña edukasaun ba ita-nia komunidade sira
kona-ba lei sira ba krime ne’ebé iha ho nesesidade komunidade nian hodi nune’e bele
proteje labarik sira nia direitu husi hahalok aat umanu nian.

Workshop internasionál ne’e organiza
husi Sosiadade Civil sira hanesa (Acbit, Alfela, Belun, Fokupers,
PlAN-Internasionál, JSMP, Movimentu feto foinsa’e Pradet. (Media PGR)