Dili-Loron-21, fulan-novembru, tinan-2022, Prokuradora-Jerál Repúblika (PJR), Servisu hamutuk ho United Nations Office on Drugs and Crime (UNODC) realiza Konferénsia Internasionál kona-ba “Rekoperasaun Ativu no Kombate Korrupsaun liu hosi Krime Konexu. Konferénsia ne’e hala’o iha Timor Plaza, salaun Suai Room.

Iha konferénsia ne’e Prokuradór-Jerál Repúblika (PJR), Dr. Alfonso Lopez, (PJR) hato’o katak, Prezensa Prezidente Repúblika nian iha Konferénsia ida ne’e hanesan motivu no orguillu, orguillu tanba PR fó ona atensaun ba Justisa hodi premite mai ami atu prezume espesialmente ba Ministériu Públiku hodi konsidera funsaun relevante sira ne’ebé mak Konstituisaun RDTL fó ba ami atu hala’o no administra justisa nudar pilár ejensiál Estadu Direitu Demokratiku ne’ebé ita nia konstituisaun proklama. nue’e mos Dezafiu tanba halo ami atu reponsabiliza liu tán hanesan instituisaun ida hodi esforsu hamutuk ho instituisaun sira seluk ne’ebé mak ho resposabildade ba setór justisa hodi buka dalan ne’ebé di’ak liu ba realizasaun justisa sira ba ita nia sidadaun sira.

PJR hatutan tan katak, esforsu ida ne’e MP hala’o ona ho difikuldade oin-oin ne’ebé mosu iha  Estadu Direitu Demokratiku ne’ebé konsagra ona iha artigu Nú 1. KRDTL, sobele realiza bainhira iha Tribunál Independente no inparsiál MP autónomu, nu’udar knar prinsipál MP nian iha ejerse asaun penál mak garante  igualdade ba sidadaun hotu-hotu perante Lei Penál.

Ho ida ne’e hakarak konvida País sira husi Sudeste Asiatiku sira hanesan; Malázia, Singapura, Indonesia no Macau, mai partisipa iha konferénsida ida ne’e hanesan prezente no futuru nesesariamente presiza halo kooperasaun tanba ida ne’e oportunidade ida eselente tebes.

PJR akresenta tan katak, Ita presiza prodús instrumentu jurídiku internasionál atu kombate fenómenu kriminozu sira ne’ebé grave liu (hanesan tráfiku droga, brankeamentu kapital, asosiasaun krininoza no korrupsaun) liuhusi rekuperasaun ativu sira krime nian, ida ne’e nu’udar ezemplu paradigmátiku Konvensaun Nasoens Unidas ne’ebé kontra tráfiku ilíjitu Estupefasiente, no substánsia Psikotrópiku, loron-20, fulan-dezembru, tinan-1988, Konvesaun Nosoens Unidas kontra Kriminalidade Organizada Transnasionál loron-15, fulan-novembru, tinan-2000, no konvensaun Nasoens Unidas kontra Korrupsaun iha loron-10, fulan-dezembru, tinan-2003, hotu-hotu hetan ratifikasaun husi Timor-Leste. Ho ratifikasaun ne’e Timor -Leste assume ona komprimisiu atu kria kondisaun legal ne’ebé nesesariu no adekuadu ba kombate ida ne’ebé efetivu liu ba fenomeu krinimozu sira hirak ne’e.

Nune’e mós Prezidente Repúblika Dr. José Ramos Horta hateten Koferensia ne’e organiza husi Prokuradoria Jerál Repúblika ho apoiu husi ONU liuhusi UNODC, Ministériu Justisa no Korea.

Hau simu konvite para mai partisipa, apoiu klaru ba inisiativa ida ne’e kona-ba rekuperasaun ativu iha signifika luta kontra korrupsaun, luta ba aplikasaun justisa dala ida bele ajuda no kontribui luta kontra korrupsaun mak hanesan rekuperasaun ativu signifika propriadades ruma, ne’ebé estadu bele hetan fila fali riku soin ruma, ne’e hanesan parte prosesu justisa nian.

Eventu ida ne’e hetan partisipasaun husi Prezidente Repúblika, Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Rekursu, Ministru Justisa, Provedoria Direitus Humanus, Defensoria Publiku, Komisariu KAK, Diretór PCIC, Diretora UIF, Majistradu Mp, ofisiál justisa MP no sosiedade sivil sira,  (Media PJR)