Dili; Loron-16, fulan-Agustu, tinan-2023, Pascasio de Rosa Alves hanesan Prokuradór Repúblika ida liu hosi nia pájina facebook Azio Alves fó nia observasaun enjerál konaba “Kazu Violénsia bazeia ba jéneru”

Tuir Dr. Pascasio katak, Kazu Violénsia bazeia ba jéneru sai nafatin preokupasaun iha sosiedade no ema hotu nia matan, tanba tuir dadus estatístika rejistadu iha Prokuradoria Primeira Instánsia sira hanesan; Baucau, Dili, Suai no Oekusi katak, krime iha natureza violénsia doméstika kontinua as, nune’e mós violénsia bazeia ba jéneru iha forma mak hanesan; violénsia fízíku, psikolójiku, seksuál, ekonómiku, abuzu seksuál ba labarik no forma sel-seluk tan ne’ebé la inklui ran fakar.

Nia afirma tan katak, violénsia bazeia ba jéneru seráke tanba fatór husi kultura? Ita hotu mós bele konkorda katak kultura la’os elementu ida ne’ebé kontribui ba kazu violénsia doméstika, iha kontestu ida ne’e, tuir siensia antropolójia katak kultura hanesan patrimóniu umanidade ne’ebé presiza valoriza, pelu kontráriu la’os interpreta negativamente katak kultura mak kontribui ba iha violénsia doméstika.

Dr. Pascasio reafirma tan katak, labele konsidera katak violénsia doméstika ne’e violénsia partikulár, labele konsidera katak violénsia doméstika hanesan bikan no kanuru ne’ebé tarutu iha uma laran, feto labele konsidera hanesan objeitu ida no labele mós limita feto katak sira so bele halo de’it knár iha uma nian no seluk tan.

Nia subliña tan katak, dezafiu ne’ebé mak ita hotu hasoru bainhira feto ida ne’ebé mak sai vítima ba  violénsia doméstika mak feto sira kuandu hato’o tiha ona denunsía no ikus mai kuandu to’o iha tribunál vítima sira nega tiha katak buat ruma la akontese iha uma laran, ida ne’e dalaruma mós akontese tanba deit sira (vítima) tauk ho ameasa husi agressór, tauk kuandu lakon direitu balun iha uma laran hanesan lakon oan, lakon riku soin, la hetan apoiu finanseiru, laen (aggressor) bele halo divórsiu, moe, reputasaun monu no sira seluk tan.

Iha Dr. Parcasio nia publikasaun ne’e mós akresenta tan katak, nudár Prokuradór Repúblika iha ámbitu promove asaun penál tenke iha sensibilidade jéneru, ida ne’e importante tebes, prokuradór labele iha opiniaun pessoál, tenke kumpriende vítima sira nia situasaun kuandu hato’o sira nia problema, labele husu pergunta ne’ebé estereotipu ka fó fali opiniaun ida antesipadamente hodi fó sala fali ba vítima, tenke fó tratamentu ida ne’ebé adekuada hodi nune’e vítima sira sente seguru bainhira hato’o sira nia problema ou seja prokuradór sira tenke promove ekuidade, igualdade no justisa tanba dezafia estereotipu sira ne’ebé prejudisiál, habit ema marjinalizadu no fó atensaun ba violénsia bazeia ba jéneru.

Iha publikasaun ne’e mós Dr. Pascasio husu ba entidade hotu atu nafatin servisu hamutuk, “atu alkansa objetivu sira ne’e no atu erradika krime sira bazeia ba jéneru nessesáriu tebes iha kontribuisaun husi entidade hotu-hotu nian, entende no implementa ho efikásia enkuadramentu jurídiku sira ne’ebé vigora tanba diskute kona-bá violénsia kontra feto ne’e nudár kestaun Konstitusionál no kestaun direitu umanu”.

Nesesáriu tebes reforsa ho kondisaun ba iha autoridade lokál iha rezolusaun konflitu maibé liu-liu mak fó kbiit ba iha Autoridade Lokál atu efetiva pena traballu afavór ba komunidade bainhira tribunál aplika pena ida ne’e, persiza iha matadalan/rejime ruma, nune’e mós persiza reforsa Autoridade Polisíál liu-liu hadi’a kondisaun sira atu nune’e bele fó assisténsia ida lais ba vítima  violénsia doméstika, (Media PJR).