Dili-Kinta, loron-30, fulan-novembru, tinan-2023, Prokuradór Jerál Repúblika Dr. Alfonso Lopez hamutuk ho Adjuntu nain tolu Dra. Angelina J. Saldanha, Dr. Jacinto Babo Soares, Dr. Nelson de Carbalho, hala’o enkontru ida ho Diresaun-Jerál ba Asuntus ASEAN Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, kompostu husi Diretór-Jerál, Sra. Elisa da Silva no Pontu Fokál sira ne’ebé halo servisu liga ho adezaun ba ASEAN nian iha pilár tolu ne’ebé mak inportante; Pilar Ekonomia, Pilar Polítika no Seguransa, no Pilar Sósio-Kulturál. Maibe iha reuniaun ne’e haree liu ba pontu seguran ninia tuir ASEAN Political Security Community (APSC) Pillar, nune’e mós  iha Pilár hat mak Prokuradoria Jerál Repúblika sei hato’o ninia pareser ba Diresaun-Jerál ba Asuntus ASEAN nian.

Iha enkontru ne’e PJR Dr. Alfonso Lopez hateten, Objetivu ba reuniaun ida ne’e hodi partilla informasaun relevante sira kona-ba prosesu adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.

Oportunidade ida ne’e PJR hatutan liutan katak, atu haree no analiza ba konvensaun no tratadu sira ASEAN nian ne’ebé relasionadu ho área justisa no seguransa iha pontu hat.

  1. Ami konsidera pasu pozitivu ida ne’ebé inisia prosesu adezaun ba ASEAN komesa ba haree ba kuadru kona-ba protidaun no iha roadmap ida ne’ebé define saida mak tenkesér halo, sá prazu no iha prosesu ida ne’ebé ita bele konta ho apoiu Sekretariadu ASEAN nian.
  2. Hanesan Camboja país dahikus molok ita ne’ebé adere ona ba ASEAN iha tinan-1999, ita fiar katak nu’udar pertinente atu hatene kona-ba sira-nia esperiénsia iha prosesu adezaun nian.
  3. Ita hatene katak ezijénsia setór sira nian iha pontu fokál ida ba ASEAN no tenke domina lingua ingleza.
  4. Ita analiza ona konvensaun no tratadu sira ASEAN nian hotu-hotu ne’ebé mak atualmente vigora hela iha Timor-leste.

Nune’e mós Diretora Jerál Asuntus ASEAN MNEK, Eliza da Silva hato’o agradese ba Prokuradór Jerál ho Adjuntu sira ne’ebé mak husik tempu mai iha reuniaun ida ne’e, hodi ami bele partilla informasaun ituan kona-ba roadmap ne’e rasik tuir instrumentu legal ne’ebé ita presiza adere ba.

Objetivu enkontru ida ne’e atu iforma ba Prokuradór Jerál ho Adjuntu sira katak iha roadmap ne’e rasik Iha Segundu adezaun ba ASEAN nian iha pilár tolu ne’ebé mak inportante TL tenke adere ba; Pilar Ekonomia, Pilar Polítika no Seguransa, no Pilar Sósio-Kulturál.

Ho nune’e Diretora Jerál Asuntus ASEAN MNEK, husu ba PJR ho ekipa hodi haree liu ba parte importante sira hanesan Pilar Polítika no Seguransa iha instrument sanulu resin hat, balu de’it mak tama iha kompetensia MP nian hodi haree fila fali ba akordu no tratadu sira ne’ebe antes ita iha ona hodi nune’e labele fo impaktu ba ita nia lei rasik, ho nune’e ami hein parser husi ekipa PJR nian hodi bele haree ba kondisaun TL no ita bele adere ba ASEAN.

Adezaun ba ASEAN ne’e sai hanesan prioridade nasionál no estratéjika Timor-Leste nian, adezaun ne’e sei fó benefísiu ba Timor-Leste nia seguransa nasionál, maibé sei kontribui mós ba ekonomia Estadu Membru ASEAN nian no promove dame no estabilidade iha rejiaun ASEAN ne’e rasik. (Media PJR)