Dili-Kinta, loron-28, fulan-jullu, tinan-2022, Prokuradór-Jerál Repúblika Dr. Alfonso Lopez fó posse ba inspetora Ministériu Públiku Dra. Angelina Saldanha hodi bele fó apoiu ba fiskalizasaun ba atividade MP nian, tomada-de-posse ne’e hala’o iha salaun enkontru KSMP colmera.

PJR hato’o agradesimentu ba inspetora foun ho pose ne’ebé simples maibé ho solenidade boot tebes, agradese no felisita Dra. Angelina Saldanha, hodi hato’o votus iha kumprimentu ba ninia funsaun sira nu’udar inspetora Ministériu Públiku nian.

Tanba ne’e, PJR hato’o ba inspetora hala’o fiskalizasaun ba atividade MP nian liuhusi servisu inspesaun ne’ebé nia asume hodi halo inspesaun, inkéritu no instrusaun prosesu dixiplinar sira no kompletamente, halibur informasaun kona-ba servisu no méritu majistradu no ofisíal justisa sira nian.

PJR husu ba inspetora katak, iha futuru tenke hala’o inspesaun ida ho rigorozu no abranjente liután, hodi bele halibur informasaun sira, kona-ba prestasaun  servisu majistradu sira no ofisiál justisa sira nian. Nu’udar inspetora MP tenkesér rigorozu duni iha ninia funsaun sira, sempre atua no analiza hodi apresia no valoriza tuir medida ne’ebé justu sein paternalizmu, iha ponderasaun ba kondisaun ka situasaun reál ne’ebé akontese ona no akontese iha ezersísiu funsaun sira inspesionadu nian.

Iha fatin hanesan emposada ne’e hateten, ha’u agradese ba  Konsellu Superiór Ministériu Públiku (CSMP) ne’e deposita ona konfiansa mai hau hodi nomeia ha’u atu asume kargu ida-ne’e nu’udar inspetora MP.

Nune’e mos nia hateten, kargu ida-ne’e todan tebes, maske ida-ne’e, nu’udar segundu nomeasaun ba kargu inspetora MP, kargu ida-ne’e bele hamosu inimigu no mós amigu, bainhira hala’o knaar ida-ne’e hanesan, halo inspesaun ordinária, extraordinária, prosesu disiplinár no inkéritu disiplinár sira, hasoru majistradu, ofisiál justisa no funsionariu rejime jerál sira, bainhira iha rezultadu pozitivu, sei hakmatek parte hotu hotu, maibé bainhira rezultadu negativu, sei mosu deskontente no dezesperu.

Nia hatutan tan katak, to’o ona tempu ita iha duni Timorizasaun, tanba tinan-20 resin ona, ita la bele depende nafatin ba maluk sira husi rai-liur, ita presiza sira, nu’udar ita-nia parseiru hodi fahe informasaun ba malu, maibe la’os sira maka ka’er ita-nia soberania. Bainhira iha Timorizasaun ba servisu inspesaun mosu krítika oin-oin, dehan katak MP la kumpre Lei Nú 1/2017, loron-18, fulan-janeiru, artigu 20, ne’ebé dehan katak, servisu inspesaun sei asume husi ema rai-liur, hodi okupa kargu ida-ne’e. Frankamente ha’u ko’alia iha ne’e, tanba iha Timorizasaun di’ak liután iha servisu inspesaun, tanba servisu hamutuk ho maluk sira husi rai liur. (Media PGR)