Dili – Sesta, loron-14, fulan-Fevereiru, tinan-2020, atuál Prokuradór-Jerál Repúblika (PJR), Dr. José da Costa Ximenes, ne’ebé akompaña husi Ministru Justisa, Dr. Manuel Cárceres da Costa, fó posse ba Prokuradór Repúblika na’in-5 ho kategoria terseira klase (III).

Iha tomada posse ne’e, Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), Dr. José da Costa Ximenes, hato’o agradesimentu ba koordenadora Dra. Lídia Soares ho ninia ekipa ne’ebé hala’o ona esforsu makaas hodi maneija tempu hothotu hodi organiza no akompaña prosesu estájiu prokuradór na’in-5 ne’e ho di’ak.

PJR mós uza oportunidade ida-ne’e hodi hato’o ba Prokuradór na’in-5  katak, ohin ita boot sira hahú halo kna’ar iha Ministériu Públiku, ita-boot sira tama iha kareira Ministéru Públiku nian, tuir méritu propiu ita-boot sira-nian, perkursu no etapa lubuk ida mak        ita-boot sira liu ona, ho konfiansa ne’ebé mak ekipa koordenadór rai hela ba imi, ha’u espera katak ita-boot sira sei ka’er metin konfiansa ida-ne’e,  felisita mós ba esforsu sira ne’ebe ita-boot sira halo ona, hahú periodikamente dezenvolve iha Sentru Formasaun Jurídiku hodi lori mudansa to’o mai Ministériu Públiku. Dala ida tan ha’u hakarak agradese ba ekipa koordenadór sira, tanba ekipa ida-ne’e halo programa di’ak no klaru, imi ninia didikasaun no responsabilidade hodi halo servisu ne’e  sai lisaun ba iha Ministéru Públiku.

PJR hatutan liu tan katak iha Ministériu Públiku, ita la’ós buka de’it títulu para ema bolu ita doutór, maibé ita mós tenke buka faze ida ne’ebé importante liu iha servisu lorloron nian mak responsabilidade.

Iha biban ne’e, PJR hato’o mós mensajen ikus bé prinsipál nian ba prokurador na’in-5 ne’e katak xave husi buat sira ne’e hotu, hahú husi kompromisiu onra juramentu ne’ebé ohin   ita-boot sira halo hodi ka’er metin ida-ne’e, iha problema ruma tenki buka konsulta ho kolega Prokuradór sira seluk, nune’e, labele fó orientasaun sala, servisu ho dedikasaun no ho responsabilidade tomak  hodi lori ita-nia instituisaun la’o ba oin.

Iha sorin seluk, Ministru Justisa Dr. Manuel Cárceres da Costa hateten katak ba prokuradór ne’ebe mak durante ne’e fó ona sira tempu no dedikasaun tomak hodi halo akompañamentu ba Prokurador foun na’in-5 ne’e, ita-boot sira fó ona tempu ba sira atu nune’e ohin sira mai hamutuk iha familia boot Ministériu Públiku nian no iha faze ida-ne’e, iha empeñamentu no presiza ita-nia dedikasaun tomak, hafoun imi-nia matenek hodi hasa’e kualidade justisa nian iha ita-nia rai.

Ministru Justisa mós hato’o tan katak nu’udar ema umanu sempre iha dezafiu hala’o justisa iha ita-nia rai, iha faze ida ohin loron sidadaun sira ezije justisa tenke ho kualidade, no ita rona loron ba loron lamentasaun, kritika, dehan setór justisa presiza hasa’e kualidade, ita rekoñese ba lamentasaun hirak ne’e. Maibé Governu mós hala’o nia kna’ar hodi providensia rekursu nato’on ba ita-boot prokuradór, juiz, defensór no advogadu sira hodi bele hala’o ita-boot sira-nia kna’ar  ho di’ak.

Ministru Justisa hato’o ninia lia-menon ba  prokuradór na’in-5 ne’ebé foin simu posse, ita-boot sira, hafo’un ita-boot sira-nia koñesimentu, hasa’e nafatin ita-boot sira-nia matenek.Tanba matenek la okupa fatin iha ne’ebe de’it, ha’u fiar katak ho matenek ne’ebe ita-bo’ot sira iha,  no ho  esforsu hodi aumenta ita-boot sira-nia kapasidade intelektuál bele  kontribui hodi haforsa Ministériu Públik Timor-Leste. Ba familia ne’ebé husik hela  sira na’in-5 mai hamutuk iha familia boot MP, agradese tebtebes ba ita boot sira-nia laran lu’ak hodi husik sira na’in-5  bele mai simu todan ida-ne’e, ba futuru ha’u fiar katak ita-boot sira mós sei kontribui makaas ba dezenvolvimentu setór justisa iha rai Timor Lorosa’e.

Koordenadora Dra. Lidia Soares hato’o relatóriu ba prosesu akompañamentu ba Prokuradór na’in-5  ne’ebé mak hala’o estájiu iha Prokuradoria Distritál Dili, primeiru hahu distribui prosesu hamutuk lima nulu (50) ho ninia moldura penál menus husi tinan-5, ida-ne’e maneira ida oin-nu’usa sira bele analiza no marka audensia, no oin-nu’usa sira bele rona lezadu, testemuna no arguidu, hodi bele rekolla provas sira hahú iha  primeira faze, no sira mós halo akuzasaun no arkiva,  kumpri mós kontizentasaun ne’ebé mak fó ona ba sira, kada prokuradór ida simu prosesu sanulu (10) kada fulan ida.

Koordenadora ne’e salienta liután katak, hahú husi loron-01, fulan-Abril ,tinan-2019,  hahú distribui ona prosesu foun ba sira hanesan ho Prokuradór Repúblika sira ne’ebé kolokadu iha PDD, hakat ba segundu trimestrál hahú loron-01, fulan-Maiu, tinan-2019, kontinua halo sira-nia atividade no sira na’in-lima mós tama ona iha servisu turnu nian no simu espidiente foun ne’ebé tama ba iha PDD, ho kualker situasaun no kualker tipu krime no sira konsege termina.

Hau orgullu ho esforu ne’ebé sira iha, tanba sira iha boa-vontade husu atu aumenta tan prosesu, no prosesu hamutuk atus haat tolunulu (430), mak distribui ba sira kada ema ida-ida prosesu ualunulu (80) ho nune’e sira mós kumpri ona kontizentasaun kada prokuradór ida termina prosesu sanulu resin lima (15) iha fulan ida.

Tuir koordenadora ne’e, iha tersira trimestrál hahú iha loron-01, fulan-Agustu, to’o loron-31, fulan-Outubru, tinan-2019, kontinua hala’o sira-nia servisu no hahú halo ona promosaun, prosesu sumáriu no primeiru interogatóriu ne’e ba de’it iha arguidu detidu durante oras 72 nia laran, iha faze ida-ne’e ekipa koordenadór ami deside hodi redistribui prosesu ba kada prokuradór ida hetan prosesu rua ho kazu ne’ebé mak kompleksu ho ninia moldura penal ne’e husi tinan-5 ba leten, no distribui mós prosesu sivil ba menór nian kompostu husi prosesu poder maternál no mós inventáriu kada prokuradór ida hetan prosesu rua. Ida-ne’e hanesan esperiensia boot ba Prokuradór Repúblika na’in-5 atu nune’e sira labele hakfodak ho situasaun foun sira ne’e.

“Hau fiar iha futuru sira na’in-5 kontinua  hatudu sira-nia dedikasaun di’ak hodi asumi sira-nia papél nu’udar prokuradór repúblika hodi garante justisa ba komunidade sira, no ba ita-nia rai doben Timor Lorosa’e”. Tenik Dra. Lidia.

Partisipa iha toma posse ne’e mak hanesan; Komisariu Komisaun Anti Korrupsaun Dr. Sergio Hornai, Defensór Públiku Dr. Câncio Xavier, Adjuntu PJR, Inspetora  MP, Prokuradora Distritál Baucau, Dili, Suai no Prokuradór Repúblika sira seluk, inklui membru KSMP no mós hetan partisipasaun husi kargu Diretór no Xefia sira. (Media PJR)