Dili – Tersa, loron-12, fulan- Maiu, tinan-2020, Prokuradór Jerál Repúblika Dr. José da costa Ximenes, hato’o relatóriu mensál ba Presidente Repúblika Dr. Frasisco Guterres (Lú-Olo) kona-ba atualizasaun situasaun durante estadu emerjénsia.

PJR informa ba PR kona-ba situasaun kriminalidade durante fulan-Marsu no Abril nia laran, liuliu kona-ba atividade kriminál durante estadu emerjénsia. Durante fulan-marsu Dili rejista kazu hamutuk prosesu 167, estadu emerjénsia iha fulan-abril nia laran rejistu kazu hamutuk prosesu 205, totál iha fulan rua ne’e nia laran iha nivel nasionál inklui mós  Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizadu (GSKKKO) prosesu 740.

Aleinde ne’e iha fulan ne’e nia laran Konsellu Superiór Ministeriu Públiku delibera hodi majistradu sira  bele hala’o servisu ba kazu urjente de’it no mós finaliza prosesu sira ne’ebé presiza duni atu finaliza, no konsege finaliza durante fulan rua nia laran iha nível nasionál hamutuk prosesu 649.

Kona-ba servisu turnu no servisu emerjénsia sira funsiona ho di’ak, konforme deliberasaun Konsellu Superiór Ministeriu Públiku nian durante ne’e laiha servisu ida mak suspende totál no ba julgamentu sira ne’ebé urjente no primeiru interogatoriu ba arguidu de tidu sira, kona-ba julagamentu sumáriu sira mós prokuradór sira nafatin ativu, no organiza nafatin órgaun sira polísia kriminál nian.

Pjr informa mós iha loron-03, fulan-Maiu, bainhira mosu akontesimentu iha liquiça-Maubara, prokuradór sira servisu hamutuk ho polísia hodi halo atuasaun lalais ba kazu refere ikus mai arguidu iha ona prizaun preventiva. Nune’e mós Ministériu Públiku servisu hamutuk ho Alfandega halo aprensaun ba kontentór lima ne’ebé nakonu ho bebidas alkólikas oras ne’e prosesu lao hela. kona-ba kazu kuluhun arguidu primeiru hetan pena prizaun tinan-25, no arguidu segundu hetan pena prizaun tinan-20 tanba arguidu nain rua komete krime omesidu tolu no krime  omesidu tentadu ba ema nain rua ne’ebé sei moris.

Pjr salient liután katak, TimorLeste iha ona kondisaun hodi elabora lei krime sibernétiku ninian tanba sidadaun ne’ebé uza identidade falsa (ID) trata ema seluk iha Média sosiál (Medsos) ho forma organizadu ne’ebé mak kontra sósiu kultura Timor nian. Ita tenke proteje ita-nia sidadaun sira, tenke refleta sósiu kultura ne’ebé mak uluk ita-nia bei-ala sira respeita malu, tanba sasan sira ne’e halo ho forma organizadu, ida nee mak ita labele aseita, nune’e, ha’u hanoin Governu ka Parlamentu Nasionál tenke haree ida ne’e. Ita labele utiliza demokrásia, liberdade espresaun para destroi ema seluk. ita boot sira imajina ema ida konstrui nia imajen, bom nome reputasaun nia Ia konstrui iha loron ida de’it.

Nune’e Pjr mós informa bâ prezidente Repúblika katak MP prontu ajuda para halo projetu ida kona-bé cybercrime, ami prontu sé Parlamentu Nasionál husu ajuda, tanba ne’e ita tenki eduka ita sidadaun sira, hodi respeitu ema nia imajen no bom nome ne’e mak importante, tanba konstituisaun RDTL mos garante direitu onra bom nome reputasaun ema nian. Se lae ita lakon demokrasia no valor konstituisaun ne’e mak ita iha. (Media-PJR