DILI – Prokuradór-Jerál Repúblika (PJR), José da Costa Ximenes, akompaña hosi majistradu Ministériu Públiku (MP) sira, hato’o informasaun anuál tinan-2016 nian ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé hanesan mós relatóriu ikus ba mandatu períodu 2013-2017 PJR nian, segunda (27/03/2017), iha Uma Fukun Parlamentu Nasionál.

Iha ninia lian nakloke, PJR agradese ba onra boot hodi bele aprezenta informasaun ba Deputadu sira no subliña kompromisu prinsipál ne’ebé nia assume dezde ninia mandatu ne’e hahú, iha fulan-abril, tinan-2013 liu ba.
“Ha’u hakarak, aproveita biban no tribuna ida ne’e, hodi saúda povu Timor nian, hodi sira hotu ne’ebé administra justisa nia naran, atu afirma katak bele hein nafatin Ministériu Públiku nia servisu ne’ebé loron ba loron di’ak ba beibeik. Loos duni ami-nia devér prinsipál mak atu hadi’a nafatin kapasidade no kualidade hodi bele responde servisu hirak ne’ebé demanda no nesesidade sidadaun sira-nian, ida ne’e nu’udar kondisaun esensiál atu konsolida konfiansa ne’ebé mak tenke eziste entre sosiedade no servisu públiku justisa nian ne’e. Ida ne’e mak kompromisu prinsipál ne’ebé mak ami asume hosi inísiu hodi ezerse ami-nia funsaun sira, no ida ne’e kompromisu ne’ebé mak ha’u repete iha ne’e, ami sente katak sistema justisa atu konsidera nu’udar verdadeiramente demokrátiku bainhira iha kapasidade hodi fó resposta efikás no tuir tempu razoável ba lejítima espetativa sosiedade sira-nian”, tenik PJR.
Relasiona ba asuntu iha leten, bainhira observa ba dadus kona-ba movimentasaun prosesuál tinan-2016 ninian, hatudu katak majistradu sira atinje produtividade ida ne’ebé ke boot liu iha istória MP nian, ho prosesu finalizadu hamutuk 4.971, no númeru prosesu pendente sira redús makaas, hodi rezulta katak iha loron-31, fulan-dezembru, tinan-2016, to’o prosesu 2.241 iha nível nasionál.
Iha aprezentasaun relatóriu ne’e, ne’ebé tinan-tinan hala’o tuir devér Konstitusionál no Estatutu Ministériu Públiku nian rasik, PJR mós hato’o kona-ba situasaun atuál Prokuradoria Jerál Repúblika no Ministériu Públiku nian enjerál. Iha perspetiva dezenvolvimentu institusionál no organizasionál, PJR informa kona-ba esforsu ba konstrusaun interna no konsolidasaun ba órgaun justisa ida ne’e, ho objetivu atu promove dezempeñu efisiente hosi mandatu ne’ebé determina iha art.o 132.o Konstituisaun Repúblika nian, mak “reprezenta Estadu, ezerse asaun penál, asegura defeza menór no inkapás sira-nian, defende legalidade demokrátika no promove atu kumpre lei”.
Kona-ba ezersísiu asaun penál, ne’ebé sai nu’udar primeira funsaun MP nian, PJR esplika katak órgaun ne’e buka nafatin solusaun hirak ne’ebé permite atu alkansa maiór nível solidés no konsisténsia hodi ezerse kompeténsia hirak ne’ebé define iha planu oioin: iha organizasaun interna, reforsu no melloria mekanizmu sira artikulasaun nian ho órgaun sira polísia kriminál, iha implementasaun mekanizmu sira koperasaun nian ho entidade nasionál no internasionál sira, nune’e mós iha aspetu formativu no kapasitasaun ba kuadru sira. PJR mós hato’o katak ohin loron MP nia kuadru espesiál iha majistradu hamutuk na’in 32 no ofisiál justisa 98, ho tan funsionáriu na’in 79 iha kuadru jerál Funsaun Públika. Iha oportunidade hanesan, PJR mós aprezenta kona-ba servisu espesializadu sira ne’ebé eziste iha MP, hanesan Gabinete Sentrál Kombate Korrupsaun no Kriminalidade Organizada, ne’ebé ninia orijen iha tinan-2014 liu ba no dezenvolve hela, aleinde Servisu Sentrál Kontensiozu Estadu, Administrativu Fiskal no Kontas no Kuradoria Menór no Família, ne’ebé reorganiza iha 2013, nune’e hatudu klaru katak MP nia dezenvolvimentu ne’e nafatin la’o duni tuir dalan hodi kumpri ho di’ak liu tan ninia mandatu Konstitusionál.
Iha nível internasionál, Ministériu Públiku metin ona nu’udar instituisaun sólida ida, bele haree hosi nível koperasaun ne’ebé mak Prokuradoria Jerál Repúblika hala’o ona ho instituisaun omóloga hosi país integrante sira Komunidade hosi Estadu sira ne’ebé Timor-Leste pentense ba, liu-liu Komunidade País sira Lian Portugés (akrónimu hosi Portugés, CPLP). Relasiona ho ida ne’e, nia informa tan katak Prokuradór Jerál Repúblika Timor-Leste nian durante Enkontru Prokuradór Jerál sira CPLP nian ikus, ne’ebé realiza iha Lisboa iha fulan-outubru, tinan-2016, sai hanesan prezidente hosi fórum ne’e, ho nune’e XV Enkontru Prokuradór Jerál sira CPLP nian sei realiza iha Timor-Leste.
Kona-ba infraestrutura, José da Costa Ximenes nota katak MP ninia servisu eziste iha sede Distritu Judisiál haat (Dili, Baukau, Suai no Oekuse), aleinde iha mós Bobonaro, Ermera no Vikeke. Nia nota katak prezensa MP iha munisípiu tolu hirak ne’ebé la’ós sede Distritu Judisiál ne’e refleta esforsu hodi hakbesik justisa ba sidadaun sira hotu no hasa’e asesibilidade ba servisu justisa iha Timor laran tomak, haktuir Plano Estratéjiku Setór Justisa nian (2011 – 2030), no planu atu alarga prezensa MP ba munisípiu tolu tan aprezenta ona ba Governu iha tinan-2015 liu ba hein de’it alokasaun orsamentu.
“Ita bele hateten katak ohin loron Ministériu Públiku, hosi pontu-de-vista hothotu, nu’udar instituisaun ida ne’ebé hatuur iha aliserse ne’ebé sólidu no dezenvolve án daudaun ho forma konsistente. Ita hatene katak konsolidasaun institusionál nu’udar prosesu kontínuu ida no sei hasoru dezafiu boot oioin, liu-liu iha País joven ida hanesan ita nian, no iha kontestu ida ne’ebé ho dinámika sosiál boot hanesan akontese iha tempu atuál. Importante mak atu kontinua, hakmatek, esforsu nafatin atu dezenvolve no konsolida an”, PJR deklara.
Iha PJR nia rekomendasaun, aleinde koalia kona-ba kestaun asesu ba justisa no nesesidade hodi haree fila-fali organizasaun judisiária Timor-Leste nian tuir Planu Estratéjiku Setór Justisa, nia husu atensaun Estadu nian ba proposta konstrusaun rezidénsia iha Dili tanba liga ho Majistradu sira nia seguransa, no atu hadia mekanismu sira ba kontrolu iha fronteira hodi nune’e bele neutraliza frajilidade no impede ba produtu ilísitu sira hodi evita kontrabandu no prátika ilísita sira seluk.
Iha parte seluk, PJR hato’o nia apresiasaun ba Governu no Parlamentu Nasionál tanba iha Orsamentu Jerál Estadu 2017 konsege ba dahuluk halo alokasaun ho montante US$ 1,5 millaun ba Prokuradoria Jerál Repúblika iha kategoria bens no servisus hodi nune’e garante orsamentu natoon ba servisu MP sira nian bele la’o ho didi’ak ba 2017.
Hosi intervensaun membru sira Parlamentu Nasionál nian, halo perguntas balun kona-ba funsionamentu MP no hato’o sira nia apresiasaun ba servisu Ministériu Públiku no Prokuradór-Jerál Repúblika nian, ne’ebé la’o ho di’ak. (Media PJR)