Dili – Kinta, loron-29, fulan-Abril, tinan-2021, Prezidente Repúblika, Dr. Francisco Guterres “Lú-Olo” liuhosi Dekretu Prezidente Repúblika númeru 22/2021, 28, Abril, nomeia Dr. Alfonso Lopez nu’udar Prokuradór-Jerál Repúblika hodi troka Dr. José da Costa Ximenes ne’ebé termina ona ninia mandatu iha loron-28, fulan-Abril, tinan-2021, iha Palásiu  Prezidensiál Nicolao Lobato Bairupite.

Haree ba alínea k) artigu 86″ no artigu 133″ husi Konstituisaun RDTL ba artigu 12°, n°1 no n°2 husi Lein’14/2005, ho data 16 setembru, altera ho Iei 11/2011 ho data 28 setembru, Kona-ba da Estatutu Ministériu Públiku, kompete ba Prezidente Repúblika hodi nomeia.

Prezidente Republika rona uluk Governu molok nomeia Dr. Alfonso Lopez nu’ udar Prokurador-Jeral Republika foun hahú ninia mandatu ba tinan haat.

Haktuir n°6 artigu 133 Konstituisaun RDTL, hafoin rona Konsellu Superior Ministériu Públiku, Prezidente Repüblika ezonera Dr. Alfonso lopez husi nia kargu nu’udar Prokurador-Jeral Adjuntu. Kargu ida ne ‘e sei husik mamuk lai. Iha tempu badak sei nomeia adjuntu ba Prokurador-Jeral Repúblika, tuir prosedimentu legal en-vigor.

Tuir n°1 artigu 132° Konstituisaun RDTL, kompete ba Ministériu Públiku reprezenta Estadu, ezerse asaun penal, asegura defeza ba menor sira, auzente no inkapaz sira, defende legalidade demokrátika no promove kumprimentu lei nian.

Prezidente Repúblika husu ba Prokuradór-Jerál foun tenki aten brani hodi luta hasoru kriminalidade iha autoridade Estadu, Se laiha aten-barani, sira ne’ebé sai alegadu kriminozu sei la hatán ba sira-nia hahalok no kriminozu potensial sira seluk sei mosu ba beibeik” dehan PR Lu Olo iha ninia diskursu ba sermónia tomada-de-posse Prokuradór-Jerál.

Xefe Estadu mós akresenta tan katak, servisu ida atu hetan susesu, importante liu mak servisu nu’ udar ekipa no iha dirijente sira ne’ebé mak hatene orienta, koordena, fó instrusaun, kontrola atividade sira ne’ebé membru sira husi ekipa traballu halo hela no ezije prestasaun kontas.

Xefe Estadu ne’e mós saudasaun espesiál ba Prokuradór-Jerál sesante, Dr. José da Costa Ximenes, ba ninia dedikasaun no kompeténsia sira ne’ebé hala’o iha ninia mandatu halo esforsu sira ne’ebé nia bele, tuir ninia kbiit, hodi haburas organizasaun ne’ebé nia pertense ba, ho kontribuisaun hodi kombate kriminalidade iha Timor-Leste.

Prezidente Repúblika mos agradese ba susesu iha mandatu rua tutuir malu, nu’ udar Prokuradór-Jerál Repúblika ho esforsu tomak resolve problema balun ne’ebé  mak infrenta iha sistema justisa formál nian.

Nune’e mós ho esperansa PR husu ba Prokuradór-Jerál foun atu hala’ o ninia knaar ho rigor liután, efisiénsia no efikásia, nune’e kredibilidade instituisaun nian aas liu hodi konkista liután ba beibeik konfiansa husi ita-nia Povu. Tanba ne’e atu hala’ o ho di’ak ninia knaar nu’ udar Majistradu as liu iha instituisaun Estadu ida ne’e, Dr. Alfonso Lopez sei konta ho apoiu institusional husi órgaun soberania nian, no, en-partikular, ho konfiansa Prezidente Repúblika nian.

“PR hato’o  votus susesu ba ita-nia Prokurador-Jeral Repúblika, Dr. Alfonso Lopez. Hamutuk ita kontinua luta ba Timor-Leste ne’ebé justu duni, ho justisa ba ema hotu”

Hafoin simu tiha  pose nu’udar Prokuradór-Jerál Repúnlika(PJR),  Dr. Alfonso Lopez  sente orgullu ba prezente hosi Prezidente Repúblika Demokratika Timor Leste, Dr.Francisco Guterres “Lú-Olo”,  ne’ebé maka fó konfiansa tomak mai hau, simu ho haksolok no orgullu  no mós ba família Ministériu Públiku tomak  no mós ba Prokuradór-Jerál Repúblika sesante, Dr. Jose da Costa Ximenes. Kargu ida ne’e todan ho responsabilidade ida ne’ebé mak boot, maibe hau nafatin prepara a’an atu infrenta dezafiu sira ne’e hamutuk ho, majistradu, ofisiál justisa no funsionáriu hotu-hotu ninia kolaborasaun hodi bele lori Minitériu Públiku sei lao ba oin.

Iha diskursu atual PJR hateten katak, Ha’u simu kargu ida-ne’e ho serteza katak ha’u sei la mesak no ha’u sei konta ho Ita-Boot sira hotu, tanba ha’u fiar katak halibur hamutuk ita-nia esforsu no hateke ba diresaun ida loloos ita sei kontribui ba Ministériu Públiku ida di’ak liu no ita sei oferese justisa ida di’ak liu ba ita-nia sidadaun sira.

Atuál PJR hatutan liután katak, iha primeiru mandatu ida ne’e, iha programa prioridade haat mk sei tau importante iha servisu MP nian mak hanesan; Primeiru, kombate ba kriminalidade ekonómiku-finanseira no organizada, liuliu korrupsaun. Segundu, kooperasaun judisiária internasionál sei sai nu’udar  eixu prioritáriu. Tersieru formasaun haktuir termu sira. Kuartu, intervensaun efetivu husi Ministériu Públiku respeitu tebetebes ba lei iha ámbitu kontrolu legalidade nian no rasionalidade ekonómika kona-ba jestaun osan públiku sira.

Nune’e mós sei haforsa liután kooperasaun servisu ho entidade sira hanesan, Konisaun Anti-Korrupsaun (KAK), Polísia Sientífika Investigasan Kriminál (PSIK), Polísia Nasionál Sientika Investigasaun Krinimál (PNSIK), Unidade Informasaun Finansiera (UIF), Provedoria Direitus Umanu no Justisa (PDHJ), no instituisaun sira seluk husi kooperasaun ne’ebé MP hala’o hodi bele lori justisa ba oin.

Ho kargu ne’ebé foun programa prioridade sira ami sei haree fila fali atu nune’e tau atensaun makas liu ba servisu importante sira hodi redus prosesu pendente no tau matan mós ba obra sira ne’ebé sei lao hela husi PJR sesante nian. (Media PJR)