Dili- Sesta, loron-04, fulan-Outubru, tinan-2019, Inspetora MP Dra, Zélia Trindade, fo formasaun ba Prokuradór Estajiadu nain-lima kona-ba Violénsia Domestika no analiza komparativa entre Kódigu Penál no Lei n.º 07-2010, loron-7, fulan-Jullu.

Inspetora MP Dra. Zélia Trindade iha ninia intervensaun hateten katak, violénsia doméstika  nu’udar fenómenu sosiál ne’ebé sai problemátiku tebes iha ita-nia país, nu’udar problema sosiál ida ne’ebé kompleksu, ne’ebé abranje klase hotu- hotu no kategoria sosiál sira. Tanba ne’e Violénsia Doméstika nu’udar problema ema hotu-hotu nian no  afeta ema rihun ba rihun iha mundu tomak, dala barak akontese, ho forma ne’ebé ema la kompreende, tanba agresór sira mak família rasik no vítima sira sente ta’uk atu halo denunsia hasoru agresór sira ho razaun oioin.

Dra. Zelia hateten liután katak iha Timor-Leste, violénsia doméstika hamosu situasaun ida ne’ebé afeta ba mane no feto sira. Maibé iha faktu mostra katak agresór prinsipalmente mak mane  no vítima sira barak liu mak feto sira. Ho nune’e, medida lejizlativu sira mak atu  impede, prevene, no proteje vítima sira ne’eb’e hetan afeta hosi violénsia doméstika hodi sente protejidu hodi bele fila hikas ba sira-nia fatin.

Ho sentidu ida-ne’e, nune’e, iha nivel internasionál asina no ratifika tiha dokumentu internasionál lubuk ida, hanesan: -Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku, Konvensaun kona-ba Eliminasaun ho Forma hotu no Diskriminasaun kontra Feto sira no Konvensaun kona-ba Direitu sira Labarik nian, ne’ebé ezije partisipasaun Estadu-Parte nian atu asegura katak Direitu Umanu Feto, Labarik no Ema Vulnerável sira seluk hetan promosaun, realizasaun no protesaun hodi permite atu goza sira-nia direitu umanu.

Iha Nível Internu, Dra. Zélia akresenta katak, Timor-Leste aprova tiha Konstituisaun Repúblika, Kódigu Família, parte integrante Kódigu Sivíl nian, ne’ebé konkretu  iha Livru IV (artigu 146º to’o 187º), -Kódigu Penál no -Kódigu Prosesu Penál ne’ebé hatuur ho forma rigorozu kona-ba respeitu ba direitu umanu ema mane no feto sira nian, hodi kontein dispozisaun hirak ne’ebé impede no bandu prátika no komportamentu sira ne’ebé kontra direitu hirak-ne’e. Kona-ba violénsia domestika ne’e rasik, Repúblika Demokrátika Timor-Leste aprova tiha Lei Espesiál – Lei n.º 07-2010, loron-07, fulan-Jullu, ne’ebé estabelese rejime jurídiku aplikável hodi PREVENE “VD” no fó protesaun no asisténsia ba vítima sira.

Liuhosi Lei-KVD hodi konsagra tiha medida lubuk ida haktuir ho Konstituisaun RDTL, garante no respeitu direitu umanu sira no integridade família hanesan unidade sosiál no kulturál fundamentál Timor-Leste nian, hodi rekoñese katak nu’udar família ne’ebé mak primeiramente iha obrigasaun ba devér espesiál kona-ba protesaun no defeza ba grupu sira liuliu vulnerável hanesan -feto, -labarik, -katuas-ferik no -defisiente sira, kontra forma sira hotu violénsia nian hanesan : -esplorasaun, -diskriminasaun, -abandonu, -opresaun, -abuzu seksuál no -tratamentu aat sira seluk.

Lei sira  ne’e mós rekoñese katak la’ós família de’it mak fó protesaun ba sira ne’ebé  vulnerável, maibé sidadaun sira hotu iha obrigasaun atu prevene hahalok violénsia doméstika no fasilita  asisténsia ba vítima sira hosi hahalok aat sira ne’e. (Media PJR)